Dvoranu zamijenite prirodom


Vaša fitnes dvorana draga vam je iz više razloga – blizu vam je, klimatizirana je, a najbolje od svega, prepuna mišićavih tijela ugodnih oku. Da se ne biste zastili tako ugodne atmosfere pokušajte vježbati u prirodi. Kako? Mi ćemo vam otkriti




I u prirodi možete podjednako dobro pumpati mišiće. Naprotiv, mnogo je vježbi koje se izvode u dvoranama, a koje se isto tako mogu raditi vani. Drveća, planine, rijeke i potoci mogu biti vaša zamjena za pokretnu traku ili pak vježbe koje se izvode pred ogledalom.

Dakle, fitnes u prirodi može biti učinkovitiji od dvoranskog, štoviše, isti može biti dodatnim izazovom za svakog pravog rekreativca. Prijeđimo na stvar – evo popisa aktivnosti kojima ćete formu održavati i van dvorane.

PLANINARENJE

Živite li blizu planina ili gora, ili ćete pak na odmoru uživati u takvim krajolicima, iskoristite blagodati prirode. Pođite na planinarenje. Obavezno obujte čvršću obuću kako biste izbjegli uganuća ili slične ozljede.

Da bi pothvat bio što više iscprljujući, a po vaš organizam učinak što konkretniji, na leđima možete ponijeti ruksak s nešto potrebnih stvarčica kao što je bočica vode, ručnik, rezervna majica...

KROSS TRČANJE
Trčanje šumskim ili planinskim putovima pospješuje ravnotežu. Istovremeno, trčeći daleko od gradskog smoga, možete uživati u prekrasnim krajolicima i udisati svjež zrak. Ova će vježba u ravnotežu staviti i vaše tijelo i duh, te je odličan način za izbacivanje stresa.

VOŽNJA BICIKLOM
Bilo da se radi o vožnji cestama ili pak drumskim putevima, bicikl je uvijek dobra rekreacija. Uz vrlo malo naprezanja odradit ćete potrebnu kvotu vježbi dobrih za kardiovaskularni sustav. Vožnju biciklom uvijek možete prakticirati jer ista djeluje na aerobnu kondiciju, stoga se preporuča da što više vozite bicikl, pa ako je moguće na njemu odlazite i na posao.

PENJANJE UZ STIJENE
Nije baš poput aerobika, no ovakvo vježbanje vrlo lijepo izgrađuje mišićnu masu, istovremeno djeluje na psihu te pospješuje koncentraciju. No, malo je sportova koji toliko podižu adrenalin. Želite se okušati? Pokušajte prvo na umjetnim stijenama, kada savladate osnove i nabavite potrebnu opremu, okušajte svoje sposobnosti u prirodi.



Na planinarenje nikada ne idite sami. Uvijek ponesite dovoljno tekućine, nešto hrane, rezervne odjeće i mobitel kako bi mogli kontaktirati Gorsku službu spašavanja u slučaju nezgode

Popis ovih aktivnosti uglavnom vas asocira na neizdržive vrućine i znoj? Možda vam i u tom slučaju možemo pomoći. Usred partije košarke ili pak badmintona može vam se dogoditi da ne opazite koliko je sunce jako. Ipak, organizam će s vremenom osjetiti temperaturne razlike, a ne poduzmete li neke od mjera predostrožnosti u najmanju ruku ćete dehidrirati.

MJERE OPREZA
U normalnim vremenskim uvjetima kontrolni mehanizmi tijela poput kože i krvnih žila prilagođavaju se temperaturnim promjenama. No, ovi mehanizmi kod izlaganja viskom temperaturama mogu zatajiti.

Visoke temperature šokiraju organizam, točnije, vježbanje za vrućih dana dodatni je stres za krvožilni sistem. S jedne strane vježbanje i napor, a s druge visoke temperature dodatno utječu na temperaturu tijela.



   Zlatno pravilo glasi – pijte puno tekućine    

Da bi se priviknulo na vrućinu, tijelo 'ubrzava' protok krvi, čime se njezina količina u mišićima smanjuje, što uzrokuje ubrzani rad srca. Ukoliko je zrak izuzetno vlažan, organizam se nalazi pred još jednim stresom, pri čemu se povećava temperatura tijela.

I baš zato trebate biti oprezni vježbate li u prirodi. Visoka vlaga u zraku može poremetiti termoregulaciju tijela, te se tijelo može previše zagrijati. To može prouzročiti iznimnu iscrpljenost, dehidraciju, grčeve u mišićima pa čak i srčani udar. Osjetite li da ste preopterećeni odmah prekinite s vježbanjem.

Iscrpljenost
Znaci i simptomi iscrpljenosti uslijed zagrijavanja tijela manifestiraju se hladnom, ljepljivom kožom, bljedolikošću, usporenim radom srca, vrtoglavicom, slabošću i dezorjentacijom. Može doći i do glavobolje i plitkog disanja.

Srčani udar
Simptomi srčanog udara su vruća i suha koža uslijed čega dolazi do prezagrijavanja tijela, osjećaja konfuzije, a u nekim slučajevima i nesvjestica. Osjetite li bilo koji od ovih simptoma odmah se sklonite u hlad, popijte puno tekućine, podignite noge iznad glave ili pak lezite u kadu hladne vode. Ako je stanje alarmantno i ako se uspaničite, potražite liječničku pomoć.

Grčevi
Isti se mogu pojaviti pregrije li se vaše tijelo, a javljaju se uslijed prekomjernog fizičkog napora na suncu. Grčenje mišića posljedica je prekomjernog znojenja, a najčešće se javlja u mišićima ruku, nogu i abdomena, odvojeno ili pak istovremeno.

Voda je najbolje piće za osvježenje

Grčevi mogu biti i jednim od simptoma iscrpljenosti, stoga, osjetite li ih, prestanite vježbati. Sjedite na neko hladno mjesto, opustite disanje, popijte juice ili neki sportski napitak. Vježbe odgodite za najmanje nekoliko sati kasnije.

Vodič za ljetno vježbanje u prirodi

Zlatno pravilo glasi – pijte puno tekućine. Sposobnost tijela da se zagrijava i hladi ovisi o tome koliko ste tekućine unijeli u organizam. Za napornih vježbi na otvorenom za samo sat vremena tijelo može izgubiti do dva decilitra vode. Sportašima i rekreativcima preporuča se voda, sportski napici i prirodni, cijeđeni sokovi. Izbjegavajte kofeinske napitke poput čaja, kave i kole koji dodatno utječu na gubitak tekućine iz organizma.

Sportska pića sadrže elektrolite poput kalcij klorida, kalija i natrija koji se gube znojenjem. Budete li naporno vježbali ili to činili duže od jednoga sata, potražite odgovarajuće piće kojim ćete se okrijepiti za vrijeme i nakon vježbanja. Neka vam žeđ ne bude znak da trebate piti, već tekućinu u organizam unosite svakih petnaestak minuta.

Što se odjeće tiče, ona mora biti svijetlih boja i načinjena od prozračnih materijala. Tamna i nepropusna odjeća uzrokovat će dodatno zagrijavanje tijela i pojačano znojenje. Potrebna vam je lagana odjeća koja fino propušta zrak, a uz koju ćete se normalno znojiti i hladiti. Da biste glavu zaštitili od sunca ponesite svijetlu kapu.

Vježbanje tempirajte rano ujutro ili kasno navečer kada su temperature niže. U jutarnjim satima vježbajte što je više moguće u hladu. Kožu zaštitite kremom za sunčanje, jer opekotine dodatno sprečavaju organizam u procesu hlađenja. Prije no što započnete vježbati malo prošetajte da vam se tijelo navikne na vanjsku temperaturu.

Imate li određenih zdravstvenih problema ili ste u godinama, prvih desetak dana privikavajte tijelo na visoke temperature, skratite i ublažite tempo vježbi te ih postepeno povećavajte. Koliko god vas vježbanje čini zdravijima ne forsirajte se, poduzmite sve mjere opreza. Ocijenite li da vam vježbanje na otvorenom ne odgovara vratite se u klimatizirane prostore ili pak otiđite na bazen.

Ivna Bobanac
četvrtak, 11.08.2005.