Uz rusko državljanstvo Veljko Kadijević, general u penziji i nekadašnji jugoslovenski ministar odbrane, konačno je izbegao da bude izručen Hrvatskoj, koja ga traži zbog optužbi da je JNA na čijem je čelu bio, izvršila agresiju na njihovu državu.
Za njim je međunarodna poternica raspisana od marta 2007. godine, ali ruski zakon ne dopušta izručenje svojih državljana.
Pre dobijanja državljanstva, Kadijević je zahtev za upis u knjigu državljana podneo pre tri godine, kad je i dobio izbeglički status. Pre toga, uspešno je položio testove ruskog jezika.
U Rusiji se obreo još 2001. godine. Kao glavni razlog zašto su ranije izbegavali njegovo izručenje, ruski zvaničnici su navodili da za tako nešto nema osnova i kako je dokaz njegove nevinosti činjenica da nije bio optužen pred Tribunalom.
- Haški sud me želi kao svedoka - navodio je Kadijević. - Otišao sam iz Srbije u Rusiju ne zbog hrvatske optužnice, već što ni po koju cenu ne želim da idem u Hag. Nemam nameru da se uskoro vraćam u Srbiju, koju vodi američki ambasador.
Kadijević je bio poslednji ministar odbrane Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, od 1988. do 1992. godine. Bio je na čelu armije 1991. tokom vojnih operacija u Hrvatskoj.
Protiv generala Kadijevića Hrvati su podigli tri optužnice za ratne zločine. Prva je ugledala svetlost dana 1992. pred Županijskim sudom u Bjelovaru zbog bombardovanja civilnih objekata, na području Pakraca, Daruvara, Garešnice, Grubišnog Polja, Virovitice, Križevaca i Bjelovara.
Deset godina kasnije, Državno tužilaštvo Vukovarsko-sremske
županije podiglo je optužnicu u kojoj je Kadijević, zajedno sa Blagojem Adžićem, Zvonkom Jurjevićem, Božidarom Stevanovićem, Životom Panićem, Miletom Mrkšićem, Veselinom Šljivančaninom, Miroslavom Radićem, Vojislavom Šešeljem i Goranom Hadžićem, optužen za ratne zločine počinjene tokom 1991. u Vukovaru. Poslednja optužnica podneta je 2006. godine u Osijeku, zbog ratnih zločina u Slavoniji 1991.
Veljko Kadijević je u Hagu pominjan prvo u okviru optužnice protiv Slobodana Miloševića. I to u dva konteksta - kao tvorac sporazuma o deblokadi kasarni JNA u Hrvatskoj, potpisanog u Ženevi 23. novembra 1991. od strane Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, a potom i u vezi sa glasanjem o povlačenju JNA iz Slovenije 18. jula 1991.
Oktobra 2007. godine, Kadijević je u Moskvi održao promociju svoje memoarske knjige "Kontraudar", u kojoj je ocenio da su ključnu ulogu u raspadu SFRJ imale SAD i Nemačka. U nameri da objasni ulogu SAD u jugoslovenskoj krizi, u knjizi su objavljeni stenogrami njegovih razgovora sa nekadašnjim ambasadorom SAD u Beogradu Vorenom Cimermanom. Američkog diplomatu u Beogradu označio je kao "arhitektu plana kojim su SAD preuzele od Nemačke ulogu glavnog razbijača Jugoslavije".
Pored toga, u knjizi je prozvao i sadašnjeg hrvatskog predsednika Stjepana Mesića da je vojnim udarom hteo da smeni tadašnjeg predsednika Hrvatske Franju Tuđmana.
U nekoliko intervjua srpskim medijima, Kadijević je tvrdio da ne snosi odgovornost za zločine za vreme građanskog rata u Hrvatskoj.
- JNA je bila jedina legalna oružana sila u SFRJ koja se branila od napada paravojski i pokušala da spreči nelegalno naoružavanje i blokadu kasarni - govorio je general JNA. - Vojska nije činila ratne zločine već je pokušala da odbrani zemlju, kao jedina legalna vojska. Pripadnici Armije nisu mogli da spreče krvavi raspad SFRJ, iako su sve činili da do toga ne dođe.


Umakao

Svi hrvatski mediji juče su preneli ceo tekst iz "Večernjih novosti" o dobijanju državljanstva. U kratkim komentarima zaključuju da je "zločin ostao bez kazne" i da "Kadijević nikada neće biti izručen Hrvatskoj".


Titov "Amerikanac"

General Kadijević je rođen 1925. godine u Glavini Donja kod Imotskog. U partizanima je bio od 1942. gde je primeljen u KPJ. Kada se SKJ raspao bio je član komunističkog Pokreta za Jugoslaviju. Završio je Vojnu akademiju, a doškolovavao se u SAD i SSSR.Po Titovom izboru, bio jr jedan od 23 kadeta američke vojne akademije "Vest Point" 1963. godine.


Izvor: Novosti

Zaglavio u Sibiru.