Zemlja nije sama


Prolazak planeta nalik Zemlji ispred zvijezde Gliese 436

Uspješni tragač za novim planetima, koji je samo prošle godine otkrio 28 svjetova koji kruže oko drugih zvijezda, kaže da je Sunčev sustav daleko od jedinstvenog te da mogu postojati milijarde nastanjivih planeta.

Posljednja otkrića povećala su broj poznatih egzoplaneta, planeta izvan Sunčevog sustava, na 236, izjavili su znanstvenici na sastanku Američke astronomske udruge u Honoluluu.

"Počinjemo uviđati da naš dom nije rijetkost u svemiru", rekao je Geoffrey Marcy, profesor astronomije s Berkleyja i voditelj tima.

"Lako nam je otkriti velike planete poput Jupitera ili Saturna koji kruže oko drugih zvijezda, na sličnim udaljenostima kao što je udaljenost Jupitera ili Saturna od Sunca, i to je uobičajena struktura planetarnih sustava", rekao je Marcy.

Iako astronomi za sada ne mogu vidjeti planete veličine Zemlje, nove im tehnike omogućuju da otkrivaju sve manje planete. Četiri od otkrivenih sustava imaju veći broj planeta, kao Zemlja sa svojim Suncem, osam planeta i manjih orbitnih objekata.

"Otkrivamo da većina zvijezda nema samo jedan planet, nego kada pronađemo jedan, tu je odmah i drugi, pa treći i četvrti", dodao je.

"Najviše nas je zaintrigirao planet koji smo otkrili prije tri godine", rekao je Marcy. "Planet veličine Neptuna kruži oko zvijezde Gliese 436 i čini se da je pokriven vodom. Iako je stjenovit, voda na njemu je u kemijskom stanju koje nije nalik onome na Zemlji zbog toga jer na planetu vladaju strahoviti tlakovi.

Skokovi sreće
Početkom mjeseca su švicarski i belgijski istraživači snimili zvijezdu kad se taj planet našao između nje i Zemlje. Slabašna promjena u svjetlosti zvijezde dala im je podatke o promjeru planeta i njegovoj gustoći.

"S gustoćom od dva grama po kubičnom centimetru, što je dvostruko od gustoće vode, mogao bi imati 50% stijene i 50% vode, te, vjerojatno, male količine vodika i helija", rekao je Marcy.

"Sada smo vrlo sigurni da ima stjenovitu jezgru i divovski, debeli vodeni omotač", dodao je.

"Zato smo skakali od sreće. Prvi smo put uspjeli odrediti strukturu jednog od esktrasolarnih planeta. Stjenovit je poput Zemlje i ima gomilu vode, koje je elementarni sastojak života."

"Gotovo smo sigurni da se to neprestano događa", kaže Marcy. "Znanstvenici su desetljećima teoretizirali o toj mogućnosti, ali do sada nije bilo dokaza za koji bismo se mogli uhvatiti."

"Naša Mliječna staza ima 200 milijardi zvijezda. Procjenjujemo da 10 posto njih možda ima planete koje su nastanjivi", rekao je. "Postoje stotine milijardi galaktika, koje su više ili manje nalik Mliječnoj stazi, i svaka ima desetine milijardi planeta nalik Zemlji."

No, jedna stvar razlikuje naš sustav od velikog dijela ostatka svemira: planeti Sunčevog sustava imaju gotovo kružne orbite, zbog čega do njih dopire konstantna količina Sunčevog zračenja.

Drugi, do sada otkriveni sustavi nisu takvi. "Većina planeta nije u kružnim orbitama oko svojih zvijezda nego su im orbite izdužene i nazivaju se eliptične", kaže Marcy.

"Uživamo u gotovo istim temperaturama čitave godine", dodao je. "Kad bi Zemlja bila preblizu Suncu, planet bi se zagrijao, voda bi uzavrela i to bi bilo loše. Kad bismo bili predaleko, voda bi se smrzla i to bi bilo jednako loše."

Marcy kaže da eliptične orbite po svemu sudeći ne mogu biti pogodne za razvoj života.

Izvor: MTS-Mondo