Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 11:08:09
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Dolazak Gota na Balkan  (Pročitano 1619 puta)
17. Jul 2007, 20:12:45
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.22
mob
Apple iPhone 6s
Dolazak Gota na Balkan

Dolazak Gota na Balkan je događaj od neprocjenjive važnosti za budući povijesni razvoj Europe

Predigra

Rat Alana i Huna protiv Gota je bio trajao više od dva desetljeća. Ovaj dugotrajni sukob se ne može smatrati sličnim današnjim modernim ratovima pošto u njemu ne bi sudjelovali cijeli narodi nego su neka plemena bila neutralna iako se njihov narod nalazio u ratu. Bez obzira na to rat se priveo svome kraju 375 godine kada su Goti bili poraženi. Istovremeno s tom katastrofom vođe ovog naroda su dobile informacije kako se većina rimske vojske povukla s Balkana kako bi sudjelovala u velikom napadu cara Valensa na Perziju. Koristeći tu situaciju vođe Gotskih plemena Tervinga i Greutinga su poslali ambasadore caru Valensu kako bi im bilo dopušteno da se nasele unutar Rimskog Carstva.

Kako je tijekom 369 godine sklopljen mir kojim je završen manji rat s Gotima car Valens se nakon 5 godina tamošnjeg mira osjetio dovoljno sigurnim 375 godine da mobilizira sve svoje snage zbog rata s Perzijom. Prve vijesti o nemirima na području barbarskog istoka su došle do Rimljana tijekom zime 375/376 godine ali tome se nije predavala nikakva važnost. Po mitu koji će kasnije stvoriti rimski povjesničari Valens je primivši zahtjev Gota bio oduševljen vidjevši u ovom događaju priliku za sklapanje unosnih poslova i dobivanje novih novaka za svoju vojsku. Ako gledamo povjesne dokumente taj mit nema nikakve veze s realnošću. Na prvu vijest o Gotskoj ambasadi i njihovim zahtjevima on šalje svoje ambasadore u Rim kako bi dobio vojnu pomoć Zapadnog Carstva u ovoj krizi. Istovremeno on odgovara pozitivno na "molbu" Gotskog plemena Tervinga da se naseli na Balkanu dok isti zahtjev plemena Greutinga on odbija pokušavajući tako podijeliti Gote na dva dijela.

Početak rata

Zapovjednik Rimskih snaga na Balkanu je u to vrijeme bio Lupicinus kojega će se potom u mitu o dolasku Gota najčešće optuživati da je izazvao njihovu pobunu. On gotovo odmah izdaje naređenje da Goti Tervinzi praćeni od rimskih snaga trebaju krenuti prema Marciopolu. Kako je ta uredba izazvala nemire Lupicinus povlači snage koje su blokirale prelazak [[Dunava plemenu Greutinga kako bi bolje kontrolirao Tervinge. Gledajući kako se ovo pleme sporo kreće, a Greutinzi su istovremeno prešli Dunav Lupicinus se odlučuje na pokušaj otmice vođa plemena Trevinga. Danas se pretpostavlja da je to izvršio po direktnom carevom naređenju pošto su rimski zapovjednici između 350 i 375 slične radnje izvršili 4 puta od čega su 3 bila po carevom naređenju koje se nalazilo u pismu što se treba otvoriti kada se stvore određeni uvjeti (u ovom slučaju bi to bilo dolazak Greutinza na Balkan). Pokušaj otmice na jesen 376 godine je bio propao i u svom zadnjem pokušaju da spriječi rat Lupicinus je odlučio napasti glavninu Gotske vojske koja je bila nekoliko puta brojnija. Nakon što je napad propao počeo je rat između Gota (Tervinga i Greutinga) protiv Rimskog Carstva.

Rat

Posljednja uloga Lupicinusa u ovom ratu je bila prva bitka kod Adrianopola kada su od strane Gota uništene sve rimske mobilne snage na Balkanu. Od tada pa sve do kraja ljeta 377 godine Goti su pljačkali Balkanom bez mogućnosti da osvoje ijedan utvrđeni grad. Rimski odgovor na ovu situaciju se morao čekati sve do rujna 377 godine kada su pomoćne snage Istočnog i Zapadnog Rimskog Carstva vodile nerješenu bitku s Gotima kod mjesta Ad Salices blizu ušća Dunava. Nakon nje rimljani su se povukli kako bi čuvali puteve koje vode preko Balkanskih planina tako da Goti ostanu zatvoreni u svojoj "enklavi". Ta taktika je bila uspješna nekoliko mjeseci dok Goti nisu dobili pomoć od nekoliko plemena Alana i Huna koji su im se htjeli pridružiti u pljački. Na vijest o tim pojačanjima rimljani su se potpuno povukli tako da jedina bitka u ovom razdoblju biva ona kod Carigrada tijekom zime 377/78 kada rimske snage pobjeđuju neprijatelja. Potpuno svjestan opasnosti [[Valens naređuje sklapanje mira s Perzijom po bilo kojoj cijeni kako bi zajedno s Zapadnim carem Gracijanom mogao sljedeću godinu napasti Gote. Na vijest o mobilizaciji Zapadnog Carstva za rat na Balkanu su odgovorili barbari s Rajne koji napadaju tamošnju oslabljenu rimsku vojsku tako da Gracijan ne može stići na Balkan u doba kao što je bilo zamišljeno. Uvjeren u svoju navodnu brojčanu nadmoć Valens (snage su bile izjednačene) se odlučuje sam napasti Gote u bitci kod Adrianopla (9. kolovoz 378.) koju će izgubiti zajedno s svojim životom nakon čega su ovi barbari dobili opet mogućnost da pljačkaju po Balkanu koliko žele.

Teodozije "Veliki"

Nakon careve smrti Gracijan izabire Teodozija da bude car Istoka s zadatkom pobjede nad Gotima. Od tih zahtjeva zapadnog cara i istočnog pučanstva do ostvarenja proći će mnogo tmurnih godina. Tijekom 379 godine Rimske vojske su izbjegavale sukobe s Gotima pripremajući se za velike vojne operacije godinu dana kasnije. Sljedeće godine Zapadni car je s svojom vojskom odlučio napasti iz smjera Italije, preko današnje Hrvatske Gote dok je Istočni napao iz smjera Grčke. Gracijan te 380 godine ostvaruje pobjedu nad Greutinzima, dok je Teodozije bio katastrofalno poražen od Trevinga u Tesaliji 380 godine. Nakon ovog poraza Teodozije bježi u Carigrad kako bi osigurao svoj položaj protiv potencijalnih pretendenata (on je dobio carski mandat da pobjedi Gote). Sljedeće godine armije Zapadnog Rimsko Carstva nastavljaju uspješne vojne operacije izbacujući Gote iz Grčke. Posljednja značajnija vojna operacija tijekom dolaska Gota na Balkan postaje istrebljenje trećeg Gotskog plemena koje je 382 godine zatražilo "dozvolu" da se naseli na Balkanu. Nakon tog "fantastičnog" vojnog uspjeha 3. listopada 382. dolazi do zaključenja mira kojim se potvrđuje pravo Gota da u miru žive na području Balkana u rimskoj provinciji Trakiji

Literatura

Petar Heather: The fall of the Roman Empire

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 11:08:09
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.076 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.