Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 19. Apr 2024, 05:18:21
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 5 gostiju pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
1 ... 211 212 214 215 ... 306
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Dogodilo se na današnji dan  (Pročitano 822011 puta)
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows 7
Browser
Chrome 37.0.2062.103
Na današnji dan, 8. septembar


Danas je ponedeljak, 8. septembar

 

1157 - Rođen je engleski kralj Ričard I Plantagenet, Lavlje srce (Rićard, the Lionheart), junak srednjovekovnih legendi, jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu. Vladao je od 1189. do smrti 1199.

1331 - Na državnom saboru u Svrčinu (Kosovo) arhiepiskop Danilo II krunisao je 23-godišnjeg Dušana Stefana Nemanjića za kralja srpskih i pomorskih zemalja. Za prvog srpskog cara Dušan Nemanjić krunisan je 1346. u Skoplju, tada srpskoj prestonici.

1380 - Veliki moskovski knez Dimitrije Ivanovič Donski je u bici kod Kulikova potukao tatarsku vojsku. To je bila prva pobeda Rusa nad Tatarima koji su u 13. veku zagospodarili većim delom Rusije.

1565 - Španski doseljenici osnovali su na Floridi, na mestu današnjeg St. Avgustina, prvo katoličko naselje u Americi.

1645 - Umro je španski pisac Fransisko Gomes de Kevedo i Viljegas (Francisco Gomez, Quevedo y Villegas), jedan od velikana Zlatnog veka španske književnosti i jedan od najznačajnijih satiričara u svetskoj književnosti ("Snoviđanja", "Život lupeža").

1664 - Predvođeni pukovnikom Ričardom Nikolsom (Rićard Nićolls), Englezi su zauzeli holandsko naselje na američkom kontinentu Novi Amsterdam, potom nazvano Njujork - u čast vojvode od Jorka (York), budućeg engleskog kralja Džejmsa II (James).

1731 - Bački episkop Visarion Pavlović otvorio je u Novom Sadu latinsko-slovensku školu, koja je imala rang niže realne gimnazije. Škola je doprinela formiranju prvih naraštaja srpske građanske inteligencije u Vojvodini.

1760 - U Sedmogodišnjem ratu, koji se iz Evrope proširio i na Severnu Ameriku, Britanci pod komandom Džefrija Amhersta (Jeffrey) porazili su Francuze i zauzeli Montreal.

1799 - Rođen je srpski pisac, prevodilac i političar Jovan Hadžić, poznat i kao Miloš Svetić, jedan od autora Građanskog zakonika Kneževine Srbije, prvi predsednik Matice srpske. Poznat je i kao protivnik jezičkih i pravopisnih reformi Vuka Karadžića.

1831 - Ruske trupe pod komandom generala Paskeviča su u bici za Varšavu pobedile Poljake koje je predvodio general Henrik Dembinjski (Henryk Dembinski). U trodnevnoj bici poginulo je više od 9.000 Poljaka. To je bio i kraj Poljskog ustanka.

1841 - Rođen je češki kompozitor Antonjin Dvoržak (Antonin Dvorak), jedan od tvoraca češke nacionalne škole. Iz njegovog bogatog opusa se izdvaja devet simfonija od kojih je najpoznatija "Simfonija iz novog života", Koncert za čelo i "Slovenske igre".

1856 - Mirovnim ugovorom u Parizu završen je Krimski rat Rusije protiv Turske (1853-56) i njenih saveznika - Velike Britanije i Francuske (od 1854) i Kraljevine Sardinije (od 1855) za prevlast na Balkanu, Dardanelima i Bliskom Istoku. Rusija je izgubila deo Besarabije i protektorat nad dunavskim kneževinama i pravo držanja ratne flote u Crnom moru.

1900 - Uragan je u teksaškom gradu Galveston razrušio više od 2.500 kuća, a pogunulo je najmanje 8.000 ljudi.

1926 - Društvo naroda je jednoglasno primilo Nemačku u članstvo.

1941 - Nemci su u Drugom svetskom ratu počeli blokadu Lenjingrada. Opsada grada, tokom koje je od iscrpljenosti i gladi umrlo 620.000 ljudi, okončana je u januaru 1944. pobedom sovjetske, Crvene armije.

1943 - Objavljena je bezuslovna kapitulacija Italije u Drugom svetskom ratu.

1944 - Prva nemačka raketa "Fau 2", ispaljena iz Haga, u Drugom svetskom ratu pala je na London. Nemci su do kraja rata na Veliku Britaniju ispalili više od 1.000 tih raketnih bombi, od kojih je 660 palo na London.

1949 - Umro je nemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus (Rićard Strauš), direktor Bečke opere, autor popularnih opera "Kavaljer s ružom", "Kapričo", "Arabela" i simfonijske poeme "Tako je govorio Zaratustra" koja je korišćena u filmu "Odiseja 2001".

1951 - U San Francisku je potpisan mirovni ugovor Japana i 49 zemalja. Tim ugovorom Japanu su oduzete sve teritorije koje je osvojio u prethodnih 80 godina.

1954 - U Manili su SAD, Filipini, Australija, Novi Zeland, Tajland, Pakistan, Velika Britanija i Francuska, osnovali SEATO pakt, zamišljen kao kariku u američkoj globalnoj strategiji okruživanja ŠSR-a. Prestankom hladnog rata taj pakt je izgubio značaj.

1991 - Makedonci su se na referendumu izjasnili za suverenu Republiku Makedoniju čime je ona postala treća od šest republika SFR Jugoslavije koja je izabrala samostalnost.

1995 - Ministri inostranih poslova SR Jugoslavije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine prihvatili su u Ženevi mirovni plan za Bosnu, što je bio uvod u okončanje najtežeg sukoba na tlu Evrope od Drugog svetskog rata.

1997 - U blizini zapadne obale Haitija je poginulo 150 ljudi kad je potonuo pretrpani feribot "La Fierte Gonavienne" (Ponos Gonave) koji je plovio ka ostrvu Gonava.

1999 - Od eksplozije podmetnute bombe u stambenoj zgradi u Moskvi poginule su 94 osobe. U seriji eksplozija narednih dana u više gradova u Rusiji poginulo je oko 300 ljudi.

2001 - Preko hiljadu ljudi, uključujući i Nelsona Mandelu, okupilo se na sahrani oca južnoafričkog predsednika Taboa Mbekija. Govan Mbeki (91) je sahranjen među običnim ljudima.

2002 - Na svetskom prvenstvu u košarci u Indijanopolisu (SAD) Jugoslavija je po drugi put postala prvak sveta.

2003 - Izraelski premijer Ariel Šaron (Sharon) doputovao je u zvaničnu posetu Indiji. To je prva poseta jednog izraelskog premijera toj zemlji od 1992, kada su te dve države uspostavila pune diplomatske odnose.

2003 - Umrla je nemačka rediteljka i fotograf Leni Rifenštal, čija je karijera dostigla vrhunac u vreme nacističke vladavine, zahvaljujući propagandnim nacističkim filmovima koje je režirala. Najpoznatije njeno ostvarenje je "Trijumf volje" sa poznatim scenama hiljada nacista koji slave Hitlera.

2003 - Studentski pokret Otpor, poznat po akcijama protiv režima bivšeg predsednika SR Jugoslavije i Srbije Slobodana Miloševića zvanično je pristupio Demokratskoj stranci (DS).
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows 7
Browser
Chrome 37.0.2062.103
Na današnji dan, 9. septembar


Danas je utorak, 9. septembar.

 

1087 - Umro je normanski vojvoda i engleski kralj Vilijam I (William) poznat kao Vilijam Osvajač. Nakon pobede nad kraljem Haroldom u bici kod Hestingsa 1066. postao je kralj Engleske. Tokom njegove vladavine romanizovani Normani počeli su se stapati sa pokorenim Anglosasima u englesku naciju. Uveo je 1085. prvi imovinski katastar (Domesday Book).

1513 - U bici protiv Engleza kod Fludena poginuo je škotski kralj Džejms IV (James) zajedno sa nekoliko hiljada Škota, medju kojima je bilo gotovo celo plemstvo.

1585 - Rodjen je francuski državnik, kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje (Armand Jean du Plešis Rićelieu), koji je kao ministar kralja Luja XIII (Louis) (od 1629) vršio stvarnu vlast u Francuskoj i podigao moć francuske krune. Osnovao je 1635. Francusku akademiju.

1737 - Rodjen je italijanski lekar i fizičar Luidji Galvani (Luigi), koji je 1789, vršeći eksperimente sa žabljim mišićima, otkrio vrstu elektriciteta, koja je kasnije po njemu nazvana galvanski elektricitet.

1772 - Rodjen je srpski književnik i pozorišni pisac Joakim Vujić, koji je 1835. u Kragujevcu osnovao prvo srpsko pozorište, gde je prenosio romantičarski duh Evrope prikazujući dela domaćih i stranih autora.

1776 - Američki Kontinentalni kongres uveo je zvaničan naziv države Sjedinjene Američke Države umesto Ujedinjene kolonije.

1828 - Rodjen je ruski pisac Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od velikana svetske književnosti, autor čuvenih romana "Rat i mir" i "Ana Karenjina". Zbog kritičkog odnosa prema društvu i crkvi, dolazio je u sukob sa vlastima, a Ruska pravoslavna crkva ga je 1901. ekskomunicirala.

1894 - Kineski revolucionar Sun Jat-sen (Yat-sen) osnovao je Društvo za preporod Kine i počeo da organizuje ustanak u Kantonu, nakon poraza Kine u ratu sa Japanom. Ustanak nije uspeo, a učesnici su uhvaćeni i pogubljeni. Sun Jat-sen je uspeo da pobegne iz zemlje i do revolucije 1911. živeo je u inostranstvu.

1898 - Umro je francuski pisac Stefan Malarme (Stephane Mallarme) uz Remboa (Rimbaud) i Verlena (Veraline) najznačajniji pesnik frnacuskog simbolizma. Njegova pesma "Popodne jednog fauna" inspirisala je Debisija (Debušy) da komponuje čuveni preludij.

1901 - Umro je francuski slikar i grafičar Anri Tuluz Lotrek (Henri Toulouse Lautrec) majstor litografije, slikar boema, atmosfere i likova iz pariskog noćnog života na kraju 19. veka.

1914 - U Prvom svetskom ratu okončana je prva velika bitka na Marni u Francuskoj, tokom koje su ukupni nemački gubici procenjeni na 800.000 ljudi. U julu 1918. vodjena je druga bitka na Marni i to je bila poslednja nemačka ofanziva u Prvom svetskom ratu.

1944 - Dan nakon ulaska sovjetskih trupa u Bugarsku, bugarski komunisti preuzeli su vlast u zemlji.

1945 - Trupe SAD iskrcale su se na kraju Drugog svetskog rata u Južnoj Koreji, sovjetske su od Japana preuzele Severnu Koreju, a 38. paralela je postala linija podele dveju korejskih država.

1948 - Posle povlačenja sovjetske vojske, na severu korejskog poluostrva proglašena je Narodna Demokratska Republika Koreja sa glavnim gradom Pjongjangom.

1976 - Umro je kineski revolucionar i državnik Mao Cedung (Zedong) jedan od osnivača Komunističke partije Kine, koji je 1949. u Pekingu proglasio Narodnu Republiku Kinu i do smrti bio njen neprikosnoveni lider. Njegove misli i ideje objavljene su u cuvenoj "Crvenoj knjižici". Godine 1966. pokrenuo je "Veliku proletersku
kulturnu revoluciju" tokom koje je smenjen veliki broj partijskih funkcionera, medju kojima i njegovi najbliži saradnici.

1987 - Iračko ratno vazduhoplovstvo započelo je seriju udara na iranske električne centrale i naftna postrojenja.

1991 - Sovjetska republika Tadžikistan proglasila je nezavisnost.

1993 - Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija sporazumeli su se o medjusobnom priznanju, otvarajući put ka okončanju sukoba Arapa i Jevreja.

1996 - U tajfunu koji je pogodio priobalna područja ekonomski najrazvijenije kineske provincije Guangdong poginulo je više od 130 ljudi, a hiljade je povredjeno.

2001 - Lider avganistanske opozicione "Severne alijanse" Ahmad Šah Masud, koji je predvodio borbu protiv talibana, smrtno je ranjen u njegovoj kancelariji kada su dva bombaša samoubice aktivirali bombe. Masud je preminuo tri dana kasnije.

2001 - Na predsedničkim izborima u Belorusiji, u mandatu od pet godina, pobedio je Aleksandar Lukašenko, koji se već na toj funkciji nalazi sedam godina.

2002 - Viši sud u Bijelom Polju osudio je Nebojšu Ranisavljevića iz Despotovca na 15 godina zatvora, zbog učešća u otmici i likvidaciji putnika, pretežno Muslimana, iz voza na pruzi Beograd-Bar u stanici Štrpci (RS) u februaru 1993.

2003 - Umro je američki naučnik Edvard Teler (Edward Teller) jedan od tvoraca hidrogenske bombe i jedan od učesnika u projektu Menheten koji je doveo do proizvodnje atomske bombe tokom drugog svetskog rata.

2004 - U Minhenu je počelo sudjenje 86-godišnjem Ladislavu Nižnjanskom, optuženom za nacističke zločine 1945. u Čehoslovačkoj, gde je 1962. u odsustvu osudjen na smrt. On je posle Drugog svetskog rata skoro 60 godina neometano živeo u Minhenu gde je radio kao dokumentarista i prevodilac u američkoj radio-stanici Radio Slobodna Evropa. Odlukom suda u Minhenu 2005. pušten je na slobodu u nedostatku dokaza.

2009 - Umro je Majk Bondjorno (Mike Bongiorno) popularni TV voditelj i simbol nacionalne televizije RAI. Nazvan "kraljem kviza" on je bio jedna od omiljenih i najdugovečnijih televizijskih ličnosti u Italiji.
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows 7
Browser
Chrome 37.0.2062.103
Na današnji dan, 10. septembar


Danas je sreda, 10. septembar, 253. dan 2014. Do kraja godine ima 112 dana.

 

1526 - Turska vojska pod sultanom Sulejmanom II zauzela je posle pobede nad Mađarima u Mohačkoj bici, Budim koji je postao središte Budimskog pašaluka, provincije Osmanskog carstva tokom narednih 150 godina, sve do pobeda Eugena Savojskog nad Turcima, krajem 17. veka.

1721 - Švedska i Rusija su mirom u Ništadu u Finskoj okončale Veliki severni rat, započet 1700, u kojem je ruski car Petar Veliki potukao Šveđane i dobio izlaz na Baltičko more. Mirom je Rusiji pripala prostrana teritorija od Finskog do Riškog zaliva i gradovi Riga, Revel i Narva.

1839 - Rođen je američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs, osnivač pragmatizma, filozofskog pravca koji je kasnije razvio Vilijam Džejms. Verovao je da ideje najbolje mogu biti ispitane istraživanjem posledica koje izazivaju. Nije imao univerzitetsku karijeru, uglavnom je radio u vladinim službama,
a njegovi uticajni "Sabrani spisi" objavljeni su posthumno.

1855 - Rođen je nemački arheolog Robert Koldevej, koji je od 1899. do 1917. istraživao Vavilon i dokazao da je ta biblijska metropola na reci Eufrat, južno od Bagdada, stvarno postojala.

1875 - Poginuo je srpski hajdučki harambaša Petar Pecija Petrović, vođa ustanka iz 1853, poznatog kao Pecijina buna, prilikom pokušaja da kod mesta Gaštica, preko Save prebaci tovar oružja borcima Bosansko-hecegovačkog ustanka protiv Turaka. Posle propasti bune povukao se u planine i odatle napadao turske jedinice. Kad je 1875. izbio trogodišnji Bosansko-hercegovački ustanak, sakupljao je čete ustanika u severnoj Bosni.

1890 - Rođen je austrijski pisac Franc Verfel. Veliki uspeh postigao je novelom "Nije kriv ubica, kriv je ubijeni", s tipično ekspresionističkim motivom, sukobom oca i sina. Ostala dela: pesme "Prijatelj sveta", "Mi jesmo", "Jedan drugom", drame "Čovek ogledalo", "Huares i Maksimilijan", "Pavle među Jevrejima",
romani "Pesma o Bernadeti", "Proslava mature", "Verdi", "Barbara ili pobožnost", "Četrdeset dana Muse Daga", "Pronevereno nebo", "Zvezda nerođenih".

1906 - Pojavio se prvi broj "Šabačke čivije", jednog od najboljih humorističko-satiričnih listova u Srbiji. List je izlazio do decembra 1909.

1914 - Rođen je američki filmski režiser Robert Vajz, dvostruki dobitnik Oskara, koji je karijeru počeo kao montažer u filmovima "Građanin Kejn" i "Veličanstveni Ambersonovi" Orsona Velsa. Filmovi: "Krv na Mesecu", "Tri tajne", "Jelena od Troje", "Želim da živim", "Moje pesme, moji snovi", "Priča sa zapadne
strane".

1919 - U Sen Žermenu kod Pariza zaključen je mirovni ugovor između Austrije i pobedničkih sila u Prvom svetskom ratu, koji je formalno potvrdio propast austrougarske monarhije i zabranio Austriji da se udruži sa takođe poraženom Nemačkom. Iz okvira Austrije izdvojene su teritorije sa većinskim nenemačkim
stanovništvom. Ugovorom je takođe priznata Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

1928 - Umro je ruski vizantolog i slavista Fjodor Ivanovič Uspenski, profešor univerziteta u Odesi i Petrogradu, dopisni član Srpske kraljevske akademije, član ruske carske Akademije, kao i docnije sovjetske. Od 1894. do 1914. rukovodio je Ruskim arheološkim institutom u Carigradu. Bio je plodan naučnik i autor je najobimnije i najsadržajnije Istorije Vizantijskog carstva.

1939 - Kanada je objavila rat nacističkoj Nemačkoj, čime je sukob u Evropi prerastao u svetski rat. Jedinice Kanade su se u Drugom svetskom ratu borile u sastavu trupa Britanske imperije, poput trupa drugih britanskih dominiona.

1942 - Britansko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratu napalo Dizeldorf sa 476 aviona, koji su izbacili 100.000 bombi na taj nemački grad.

1943 - Posle kapitulacije Italije u Drugom svetskom ratu, nemačka vojska je okupirala Rim.

1945 - U Norveškoj je pod optužbom za izdaju osuđen na smrt vođa norveških nacista Vidkun Kvisling. Tokom Drugog svetskog rata bio je predsednik vlade okupirane Norveške od 1942. do 1945, a 1940. je pomogao nacističkoj Nemačkoj da okupira njegovu zemlju.

1964 - Ministri inostranih poslova zemalja Organizacije afričkog jedinstva su na zasedanju u Adis Abebi prihvatili plan za okončanje građanskog rata u Kongu.

1967 - Građani Gibraltara odbacili su na referendumu mogućnost pripajanja Gibraltara Španiji, opredelivši se da ostanu pod britanskom upravom.

1974 - Na osnovu sporazuma postignutog u Alžiru, Portugal je priznao nezavisnost Portugalske Gvineje koja je vekovima bila portugalska kolonija. Gvineja Bisao postala je suverena država pod vođstvom predsednika Luisa Kabrala.

1976 - U sudaru putničkih aviona "Trajdent" britanske kompanije "Britiš ervejz" i "DC-9" jugoslovenske kompanije JAT severno od Zagreba, poginulo je svih 176 ljudi u dvema letelicama.

1981 - Slika "Gernika" španskog slikara Pabla Pikasa vraćena je u Španiju. Naslikana je 1937. posle nacističkog bombardovanja gradića Gernika, mestašca koje ima poseban značaj za Baske, tokom Građanskog rata u Španiji. Od 1939. slika se nalazila u Njujorku. Pikaso je ostavio amanet da "Gernika" ne
bude vraćena dok njegova otadžbina ne postane demokratska država. Kralj Huan Karlos uveo je demokratski poredak u Španiji 1976. godine.

1989 - Mađarska je otvorila granicu prema Zapadu i dopustila odlazak hiljadama građana Istočne Nemačke, čiji je masovni egzodus izazvao pad Berlinskog zida i kasnije ujedinjenje Nemačke.

1991 - Hrvatske secesionističke vlasti zatvorile su zajednički jugoslovenski naftovod (Rijeka - Pančevo) i zaplenile naftu namenjenu rafinerijama u Pančevu i Novom Sadu, koje su ubrzo morale da prekinu rad.

1995 - Amerikanci su sa broda "Normandija" u Jadranskom moru počeli da gađaju srpske vojne i civilne ciljeve u okolini Banja Luke krstarećim raketama "tomahavk", što je uz masovna bombardovanja iz aviona radioaktivnom municijom i artiljerijske udare NATO Snaga za brzo reagovanje, odlučujuće doprinelo
preokretu u građanskom ratu u Bosni i Hercegovini u korist muslimana i Hrvata.

1998 - Vođe monarhističkih protestanata, lojalnih Londonu, i irskih rimokatoličkih republikanaca u Severnoj Irskoj, susrele su se prvi put licem u lice od 1922, ali nije postignut odlučujući proboj ka sklapanju mirovnog sporazuma u tom delu Ujedinjenog kraljevstva.

1999 - Albanci su drugi dan zaredom pribegli nasilju u Kosovskoj Mitrovici u pokušaju da uđu u srpski deo etnički podeljenog grada. U nemirima je povređeno 28 napadača i po četvorica Srba i francuskih vojnika.

2002 - Švajcarska je postala 190. članica Ujedinjenih nacija. Švajcarci su dugo smatrali da učlanjenje u UN nije u skladu sa tradicionalnom neutralnošću.

2003 - Šefa švedske diplomatije Anu Lind nožem je u robnoj kući u Stokholmu smrtno ranio jedan prolaznik srpskog porekla. Lind je sutradan umrla.

2006 - Prestolonaslednik Tonge, Siaosi Tupou V proglašen je za kralja te pacifičke države, nakon smrti oca. Kralj Taufa Ahau Tupou IV, jedan od poslednjih neustavnih vladara na svetu, umro je u 88 godini. Pokojni kralj je ušao u Ginisovu knjigu rekorda 1976. godine, kao najteži monarh na svetu, sa
209,5 kilograma.

2007 - Najmanje 37 ljudi je poginulo, a 150 je povređeno u eksploziji kada je kamion natovaren eksplozivom udario u vozilo na severu Meksika. U nesreći su stradali pripadnici vojske, policije, spasilačkih službi i novinari koji su se našli na mestu udesa kada je usledila eksplozija kamiona, natovarenog eksplozivom za
potrebe jednog rudnika u severnoj državi Koahuila. Eksplozija koja se dogodila u blizini grada Sakramento, ostavila je krater prečnika 20 metara.

2010 - Umro je Rade Marković, srpski glumac. U svetu glume bio je aktivan čitavih šest decenija i ostavio je neizbrisiv trag u istoriji srpske kulture.
Studirao je Tehnički a potom Filozofski fakultet u rodnom Beogradu, ali se posvetio glumi, igrajući najpre u amaterskim grupama. Na pozorišnim scenama ostvario je oko 100 uloga, na filmu osamdesetak, u televizijskim dramama, serijama i drugim emisijama više od 60, učestvovao je u gotovo 200 radio drama.
Režirao dva dokumentarna filma. Bio je profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.

2011 - Gotovo 200 ljudi udavilo se pošto je potonuo trajekt, koji je plovio je na liniji Zanzibar-Pemba, u vodama Tanzanije, nedaleko od Zanzibara. Na pretovarenom plovilu nalazilo se oko 800 putnika.

2012 - Međunarodna upravljačka grupa (ISG) održala je šesnaesti i ujedno poslednji sastanak u Prištini na kojem je donela odluku o ukidanju nadgledane nezavisnosti Kosova. Srpski zvaničnici tim povodom naglasili su da za Srbe i nadgledana i nenadgledana nezavisnost Kosova i Metohije znači samo nastavak nasilja i bezakonja.

2013 - Stručnjaci muzeja Van Gog u Amsterdamu saopštili su da je otkrivena nova slika holandskog majstora, pronađena na tavanu jednog norveškog industrijalca, koji ju je sklonio pre šest decenija, uveren da je kupio lažno delo Vinsenta van Goga. Autentičnost slike, "Zalazak sunca u Monmažuru", nastale 1888.
utvrđena je tumačenjem umetnikovog potpisa, hemijskih analiza i rendgenskih snimaka. To je prvi put posle 1928. da je otkriveno neko Van Gogovo platno.
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows 7
Browser
Chrome 37.0.2062.103
Na današnji dan, 11. septembar


 

1524 - Rođen je francuski pisac Pjer de Ronsar najznačajniji pesnik renesansne pesničke škole "Plejada", koja je izvršila preokret u francuskoj poeziji i utemeljila novi poetski izraz i jezik.

1709 - Anglo-holandsko-austrijske trupe pod komandom vojvode od Marlboroa i princa Eugena Savojskog pobedile su Francuze u bici kod Malplakea, poslednjoj velikoj bici u Ratu za špansko nasleđe (1701-14).

1773 - Ubijen je Šćepan Mali, lažni ruski car Petar III koji se nametnuo Crnogorcima kao vladar. Tokom vladavine od 1767. Izmirio je plemena, uveo sud, započeo popis stanovništva i imovine i počeo da gradi puteve. Prema predanju ubio ga je sluga, mletačko-turski agent po nalogu skadarskog paše.

1830 - Proglašena je republika Ekvador kao deo konfederacije Kolumbije.

1855 - Nakon jedanaest meseci opsade, britanske, francuske i turske trupe zauzele su Sevastopolj, najznačajniju rusku bazu u Crnom moru. Time je okončana najveća operacija u Krimskom ratu.

1870 - Kralj Sardinije Viktor Emanuel napao je Papsku državu u Rimu, a 1871. preselio je svoju prestonicu u Rim i uselio se u palatu Kvirinal. Papa se povukao u Vatikan i od tada je njegov suverenitet ograničen samo na vatikanske palate.

1880 - Rođen je srpski glumac Dobrica Milutinović, prvak Drame nacionalnog teatra više od pola veka. Muzej pozorišne umetnosti i Savez dramskih umetnika Srbije ustanovili su 1980. nagradu za životno delo u oblasti glume koja je po njemu nazvana "Dobričin prsten".

1883 - Rođen je ruski revolucionar Grigorij Jevsejevič Zinovjev, jedan od boljševičkih lidera i organizatora Oktobarske revolucije. Od 1919. do 1926. bio je predsednik Izvršnog komiteta Kominterne. Streljan je 1936. u Staljinovim čistkama.

1885 - Rođen je engleski pisac Dejvid Herbert Lorens, koji se smatra nosiocem duhovne opozicije viktorijanskim načelima britanskog društva. Njegov roman "Ljubavnik ledi Četrli" skandalizovao je puritansko britansko društvo i dugo bio zabranjivan u zemljama engleskog govornog područja.

1917 - Rođen je filipinski državnik Ferdinand Markos. Jedan od najpopularnijih predsednika Filipina kada je izabran 1965, zaveo je 1972, pre isteka drugog mandata, vanredno stanje i diktaturu u zemlji. Zbačen je sa vlasti 1986, a umro je 1989. u izbeglištvu na Havajima.

1921 - Osnovan je Jugoslovenski atletski savez.

1922 - Liga naroda je, uprkos protestima Arapa, potvrdila britanski mandat nad Palestinom.

1962 - Britanska pop grupa "Bitlsi" snimila je prvi singl "Love me do". Producent Džordž Martin smatrajući da bubnjar Ringo Star nema dovoljno iskustva, zamenio ga je Endi Vajtom.

1971 - Umro je ruski državnik Nikita Sergejevič Hruščov, šef sovjetske Komunističke partije od 1953. do 1964, koji je počeo proces destaljinizacije u Sovjetskom Savezu. Potpisao je sa Josipom Brozom Titom 1955. Beogradsku i 1956. Moskovsku deklaraciju, kojima su normalizovani odnosi Jugoslavije i SSSR-a posle perioda Informbiroa.

1973 - U Čileu je u vojnom udaru ubijen predsednik Čilea Salvador Aljende, prvi levičar marksista izabran na izborima za šefa države u zapadnoj hemisferi. Vlast je, uz podršku SAD, preuzela vojna hunta na čelu sa Augustom Pinočeom, koji je vladao Čileom sledećih 17 godina. Prema zvaničnom saopštenju, Aljende je izvršio samoubistvo odbijajući da se preda pučistima.

1979 - Tokom posete Moskvi, umro je angolski državnik i pesnik Agostinjo Neto, prvi predsednik Angole, predvodnik borbe za oslobođenje zemlje od portugalske kolonijalne vlasti, uspešno okončane 1975.

1995 - Hiljade ljudi demonstriralo je ulicama Pariza u znak protesta zbog obnavljanja francuskih nuklearnih proba u južnom Pacifiku.

1997 - Škoti su na referendumu prihvatili plan britanske laburističke vlade za uspostavljanje parlamenta Škotske, prvi put posle gotovo 300 godina.

2000 - Ruski i američki kosmonauti Jurij Malenčenko i Edvard Lu uspešno su okončali šestočasovni izlazak u otvoreni kosmos na Međunarodnoj kosmickoj stanici (MKS), nakon što su spojili dva bloka stanice sa uređajem koji fiksira magnetsko polje zemlje.

2001 - U samoubilačkom terorističkom napadu otetim avionima na Svetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Vašingtonu, poginule su 2.752 osobe. Zgrada Pentagona je znatno oštećena, a dva tornja visine 410 metara u njujorškoj poslovnoj četvrti Menhetn su potpuno srušena. Optuživši Osamu Bin Ladena, lidera islamskih ekstremista koji se krio u Avganistanu, za organizovanje napada, SAD
su 7. oktobra počele bombardovanje Avganistana.

2003 - U Švedskoj je preminula ministarka inostranih poslova Ana Lind, dan nakon što je teško ranjena nožem u tržnom centru u Stokholmu. Ubica Mijailo Mijailović osuđen je 23. marta 2004. Na kaznu doživotnog zatvora. Viši sud u Stokholmu preinačio je presudu i doneo odluku da je Mijailović mentalno bolestan i da ga treba uputiti na psihijatrijsko lečenje.

2004 - U udesu grčkog vojnog helikoptera, nedaleko od Svete Gore, poginulo je 17 putnika i članova posade, među kojima i patrijarh aleksandrijski i sveafrički Petros.

2007 - Umro je legendarni džez klavijatursta i kompozitor Džo Zavinul koji je svetsku slavu stekao svirajući klavijature na albumima Majlsa Dejvisa, "Bitćes Brew" i rok grupe "Veder Riport", čiji je jedan od osnivača.

2009 - Umro je američki televizijski i filmski scenarista Lari Gelbart najpoznatiji po radu na hit seriji "M.A.C.H" i "Tutsi". Dobitnik je nagrade Toni i Emi.
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows 7
Browser
Chrome 37.0.2062.120
Na današnji dan, 12. septembar


 

490. p.n.e. - Na istočnoj obali Atike kod Maratona Atinjani su pobedili deset puta brojniju vojsku persijskog cara Darija (9.000 prema 100.000). U bici su poginula 192 grčka vojnika, a Persijanaci su imali oko 6.000 mrtvih. Vest o pobedi u Atinu je doneo glasnik Filided pretrčavši 40 kilometara, nakon čega je umro od premora. Po tom događaju se u modernom vremenu zove najduža trka u atletici.

1494 - Rođen je francuski kralj Fransoa I (Francois), koji je tokom vladavine (1515-47) osvojio Milano, ali nije uspeo da se učvrsti u Italiji. Njegovu ambiciju da postane rimsko-nemački car sprečio je Karlo V, sa kojim je potom Fransoa I vodio četiri rata.

1583 - Rođen je italijanski orguljaš i kompozitor Đirolamo Freskobaldi (Girolamo Frescobaldi), najveći majstor svog vremena, koji je kompozicije za orgulje obogatio novim izražajnim sredstvima. U Italiji nije imao značajnije sledbenike, ali je presudno uticao na austrijske i nemačke barokne majstore, kao i na Baha.

1683 - Poljski kralj Jan III Sobjecki potukao je tursku vojsku i razbio dvomesečnu drugu opsadu Beča, čime je sprečen prodor Turske u srednju Evropu.

1733 - Umro je francuski kompozitor i orguljaš Fransoa Kupren, centralna ličnost muzičkog života Pariza početkom 18. veka, dvorski klavsenista i muzički učitelj. Napisao je metodiku "Umetnost sviranja na klavsenu".

1772 - Rusija je osvojila persijsku oblast uz Kaspijsko more, uključujući i grad Baku.

1801 - Ruski car Aleksandar I anektirao je gruzijsku kraljevinu. Istočna gruzijska kraljevina, stvorena četiri decenije ranije, posle oslobođenja od Persijanaca, prihvatila je ruski protektorat 1783. Rusija je 1810. anektirala i zapadnu Gruziju, koja je do tada bila pod vlašću Otomanskog carstva.

1848 - Švajcarska je usvojila novi ustav kojim je postala federalna unija s jakom centralnom vlašću.

1876 - Rođen je srpski političar, pozorišni i književni kritičar Milan Grol, dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, od 1940. šef Demokratske stranke. U Drugom svetskom ratu bio je član jugoslovenske kraljevske vlade u emigraciji, a od marta do avgusta 1945. potpredsednik vlade Demokratske Federativne Jugoslavije.

1878 - Egipatski obelisk poznat kao "Kleopatrina igla", napravljen od mermera iz Asuana oko 1475. p.n.e, postavljen je u Londonu.

1890 - Britanska Južnoafrička kompanija osnovala je grad Solzberi (Harare) koji je postao glavni grad Rodezije. Naziv je dobio po imenu tadašnjeg britanskog premijera lorda Solzberija.

1913 - Rođen je američki atletičar Džesi Ovens, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Njegov trijumf naljutio je Adolfa Hitlera, koji je napustio počasnu ložu kako bi izbegao da se rukuje s njim zato što je crnac.

1916 - Na Kajmakčalanu je počela ofanziva srpske vojske protiv Bugara i Nemaca u Prvom svetskom ratu. Završena je 3. oktobra 1916, kao prva pobeda srpske vojske nakon povlačenja preko Albanije.

1919 - Italijanska armija sastavljena od dobrovoljaca pod komandom pesnika Gabrijela D'Anuncija zauzela je Rijeku. Grad je ostao pod italijanskom vlašću do kraja Drugog svetskog rata.

1940 - Tražeći izgubljenog psa, grupa tinejdžera otkrila je pećinu Lesko, kod mesta Montinjak u Dordonji (Francuska) čuveni arheološki lokalitet sa crtežima iz paleolita.

1943 - Nemački komandosi su u Drugom svetskom ratu, na osnovu naredbe Adolfa Hitlera, oteli bivšeg italijanskog diktatora Benita Musolinija, kojeg su nove italijanske vlasti stavile u zatvor.

1953 - Nikita Hruščov izabran je za prvog sekretara Centralnog komiteta KP SSSR.

1968 - Albanija je saopštila da napušta Varšavski pakt.

1970 - Palestinski otmičari su u Jordanu digli u vazduh tri aviona oteta šest dana ranije posle poletanja iz Njujorka ka Evropi. Prethodno su oslobodili putnike u zamenu za palestinske zatvorenike, među kojima i otmičara četvrtog aviona Lejlu Kaled .

1974 - Vojnim pučem svrgnut je sa vlasti etiopski car Haile Selasije, koji je 1928. posle smrti Menelika II postao kralj, a 1930. car Etiopije.

1980 - U vojnom puču pod vođstvom generala Kenana Evrena u Turskoj je oborena vlada Sulejmana Demirela.

1989 - U poljskom parlamentu prihvaćena je vlada jednog od lidera pokreta "Solidarnost" Tadeuša Mazovjeckog, čime je formalno okončana vladavina komunista u Poljskoj.

1994 - U Poljskoj su održane prve zajedničke vojne vežbe snaga NATO i bivšeg Varšavskog pakta.

1998 - U atentatu u Tirani ispred sedišta opozicione Demokratske partije ubijen je jedan od njenih vođa Azem Hajdari.

1999 - Indonezija je prihvatila raspoređivanje mirovnih snaga UN u Istočnom Timoru.

2000 - U eksploziji automobila koji je uleteo u podzemnu garažu u zgradi Berze u Džakarti, 15 ljudi je poginulo, a više desetina je povređeno.

2001 - NATO se prvi put u svojoj 52 godine dugoj istoriji pozvao na član 5. Povelje NATO o zajedničkoj odbrani, čime je stvorena mogućnost kolektivnog vojnog odgovora na terorističke napade u SAD. U govoru naciji američki predsednik Džordž Buš rekao da je Amerika napadnuta i da će iskoristiti sva svoja odbrambena sredstva kako bi terorizam bio pobeđen.

2003 - Rezolucijom Saveta bezbednosti UN Libiji su ukinute sankcije uvedene nakon terorističkih napada na američki i francuski avion krajem osamdesetih godina. Prethodno je sa Fondacijom Gadafi postignut sporazum o isplati odštete porodicama žrtava oborenog francuskog aviona.

2003 - Umro je američki kantri muzičar Džoni Keš, "Čovek u crnom". Tokom 50-godišnje karijere najviše je pevao o rudarima, nadničarima, osuđenicima i kaubojima.

2005 - Umro je nemački sportista Fric Šilgen, koji je upalio olimpijsku vatru na Olimpijskim igrama 1936. u Berlinu.
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows 7
Browser
Chrome 37.0.2062.120
Na današnji dan, 13. septembar

 

1506. Umro je italijanski slikar i graver Andrea Mantenja, najznačajniji predstavnik visoke renesanse u Padovi i Mantovi, autor čuvenih fresaka u crkvi Eremitani u Padovi, uništene u Drugom svetskom ratu.

1592. Umro je francuski pisac i filozof Mišel Ejkem de Montenj, obnovitelj intelektualnog skepticizma i vesnik slobodne misli u 17. i 18. veku (tri knjige
"Eseja", "Dnevnik putovanja").

1598. Umro je Filip II, napuljski kralj (1554), gospodar Holandije (1555), a nakon povlačenja svog oca Karla V (1556), kralj Španije, Sicilije i Sardinije. Apsolutista i fanatični katolik svojom politikom izazvao je ustanak u Holandiji, koji je doveo do nezavisnosti severne pokrajine (1581). Pobedio je tursku flotu kod Lepanta 1571, ali je pohod njegove "nepobedive armade" (1588) na Englesku završio katasrofalnim porazom.

1759. Britanci su u presudnoj bici u blizini Kvebeka pobedili Francuze i osigurali britansku supremaciju u Kanadi.

1788. Njujork je proglašen prvom federalnom prestonicom SAD. Grad su osnovali 1626. holandski doseljenici i nazvali ga Novi Amsterdam, a
dvadesetak godina kasnije zauzeli su ga Englezi i dali mu naziv Njujork u čast vojvode od Jorka (York), kasnije engleskog kralja.

1819. Rodjena je nemačka pijanistkinja Klara Šuman, koja je koncertnu karijeru počela u devetoj godini i postala jedan od najvećih klavirskih majstora 19. veka.

1842. Narodna skupština kneževine Srbije, u kojoj su ustavobranitelji imali većinu, proglasila je za kneza Aleksandra Karadjordjevića, sina vodje Prvog srpskog ustanka Karadjordja. Ustavobranitelji su prethodno zbacili kneza Mihajla Obrenovića, koji je potom izbegao u Austriju.

1874. Rodjen je austrijski kompozitor Arnold Šenberg. Kao začetnik Bečke atonalne škole, pobornik ekspresionizma u muzici i tvorac novog načina komponovanja - dodekafonije, bitno je uticao na razvoj muzike 20. veka (opera "Mojsije i Aron", simfonijska poema "Peleas i Melisandra", kantate "Gurelider" i "Preživeli iz Varšave").

1882. Tokom Egipatskog ustanka britanske trupe porazile su egipatsku vojsku kod Tel el Kebira i nastavile osvajanje Egipta i Sudana.

1908. Probnom vožnjom od Virpazara do Bara Crnom Gorom je prošao prvi voz. Redovni železnički saobraćaj uspostavljen je 2. novembra.

1922. U Al Aziziji u Libiji izmerena je najviša temperatura vazduha u hladu - 58 stepeni Celzijusa.

1923. General Migel Primo de Rivera izvršio je, uz odobrenje kralja Alfonsa XIII, državni udar u Španiji i zaveo vojnu diktaturu.

1955. SSSR i Zapadna Nemačka uspostavili su diplomatske odnose.

1971. U njujorškom zatvoru Atika poginuli su 31 zatvorenik i 11 zatvorskih čuvara, kada su pripadnici američke policije i Nacionalne garde intervenisali da smire petodnevnu pobunu u zatvoru.

1977. Umro je američki dirigent poljskog porekla Leopold Stokovski . Vodio je Njujoršku filharmoniju od 1946. do 1950, a 1962. osnovao je Američki simfonijski orkestar. Napisao je knjigu "Muzika za sve nas", koja je prevedena na skoro sve svetske jezike.

1989. U Kejptaunu su održane do tada najveće demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi. Demonstrante koji su uz pesmu i igru prolazili kroz centar grada predvodio je nadbiskup Dezmond Tutu.

1991. SSSR i SAD su se sporazumeli da obustave snabdevanje oružjem zaraćene strane u Avganistanu.

1992. Umro je američki filmski glumac Entoni Perkins dobitnik Oskara za film "Prijateljsko ubedjivanje".

1993. Izrael i Palestinska oslobodilačaka organizacija (PLO) potpisali su u Vašingtonu mirovni sporazum kojim je predvidjena palestinska samouprava na okupiranim teritorijama.

1998. Na drugim posleratnim opštim izborima u Bosni i Hercegovini ponovo su pobedile nacionalne političke partije bosanskih Muslimana, Srba i Hrvata. Trogodišnji rat, koji su vodili lideri nacionalnih grupa, završen je u decembru 1995. potpisivanjem mirovnog ugovora u Dejtonu, u SAD, a prvi posleratni izbori održani su 1996.

1999. U Beogradu su umrli doajen srpskog novinarstva Predrag Milojević i istaknuti filmski reditelj Vladimir Pogačić.

1999. U četvrtoj velikoj, od serije eksplozija koje su dve nedelje potresale Moskvu, srušena je stambena zgrada, a poginulo 118 ljudi.

2000. Naturalizovani Amerikanac tajvanskog porekla Ven Ho Li, istraživač u vladi SAD pušten je iz zatvora uz izvinjenje sudije. On je u samici proveo devet meseci, zbog optužbi američke vlade da predstavlja pretnju za nacionalnu bezbednost.

2001. Američki državni sekretar Kolin Pauel potvrdio da je vodja Al Kaide Osama bin Laden, za koga se verovalo da se krije u Avganistanu, glavni osumnjičeni za terorističke napade u SAD 11. septembra.

2006. Bombaš samoubica usmrtio je u Bagdadu 114 osoba, uletevšisvojim kombijem u gomilu šiitskih Muslimana.

2010. Beogradski univerzitet obeležio je 202. godine postojanja.
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows 7
Browser
Chrome 37.0.2062.120
Na današnji dan, 14. septembar

 

1219. Proglašena je autokefalnost Srpske pravoslavne crkve,koju je kod romejskog (vizantijski) cara Teodora I Laskarisa i nikejskog patrijarha Manojla I Haritopula izdejstvovao Sava Nemanjić, potom prvi srpski arhiepiskop, sa sedištem u manastiru Žiča. Car Dušan je 1346. uzdigao srpsku crkvu u rang patrijaršije.

1262. Kralj Kastilje Alfonso zauzeo je luku Kadiz na obali Atlantskog okeana, okončavši petovekovnu mavarsku okupaciju grada.

1321. Umro je Dante Aligijeri najveći italijanski pesnik, koji je u svom delu sintetizovao srednjevekovnu kulturu i nagovestio novi duh koji će se afirmisati u renesansi. Bio je i prozni pisac, književni teoretičar, filozof i političar. Njegova "Božanstvena komedija" smatra se jednim od najznačajnijih dela u svetskoj književnosti.

1812. Francuske trupe pod Napoleonom Bonapartom ušle su u Moskvu, koju su Rusi u povlačenju zapalili.

1829. Potpisan je Jedrenski mirovni ugovor kojim je okončan rusko-turski rat. Srbija je na osnovu Jedrenskog mira 1830. dobila hatišerif o samoupravi, a Grčka nezavisnost.

1852. Umro je engleski fildmaršal, vojvoda Artur Velzli Velington, koji se proslavio pobedom nad Napoleonom 1815. kod Vaterloa.

1852. Rođen je srpski pisac Simo Matavulj, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma ("Bakonja fra Brne", "Uskok", zbirke pripovedaka "Iz primorskog života", "S mora i planine", "Beogradske priče").

1860. U Beogradu je umro srpski knez Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka 1815. Izborio je Srbiji autonomiju 1830, a za sebe naslednu titulu kneza. Zbačen je 1839, ali se vratio na srpski presto 1858.

1911. Ruski premijer Petar Arkadijevič Stolipin smrtno je ranjen u atenatu u pozorištu u Kijevu. Umro je četiri dana kasnije.

1927. Isidora Dankan, slavna američka igračica, koja se smatra začetnikom modernog baleta, umrla je u Nici kada se ešarpa koju je imala oko vrata zaplela u točkove otvorenog automobila kojim je upravljala.

1930. Nacional-socijalistička partija Adolfa Hitlera postala je druga partija po veličini u nemačkom parlamentu.

1937. Umro je češki državnik i filozof Tomaš Garig Masarik, profesor Praškog univerziteta. Osnivač i ideolog liberalne Češke narodne stranke (1900-20) koja se borila za autonomiju Češke u okviru Austro-Ugarske. Bio je prvi predsednik Čehoslovačke od 1918. do 1935.

1939. Helikopter "VS-300" ruskog konstruktora Igora Ivanoviča Sikorskog, koji je emigrirao u SAD, izveo je prvi uspešan let.

1959. Sovjetska "Luna 2" je bila prvi vasionski brod koji se spustio na Mesec.

1960. U Kongu je izvršen vojni udar pod vođstvom pukovnika Žozefa Mobutua, a premijer Patris Lumumba stavljen je u kućni pritvor u Leopoldvilu.
1960. Na sastanku predstavnika zemalja proizvođača nafte u Bagdadu osnovana je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK).

1975. U Amsterdamu jedan nezaposleni učitelj je kuhinjskim nožem isekao "Noćnu stražu", jednu od najdragocenijih Rembrantovih slika.

1982. Dan nakon saobraćajne nesreće, umrla je princeza Grejs od Monaka, bivša američka filmska glumica Grejs Keli, dobitnica Oskara za ulogu u filmu "Provincijalka".

1982. U eksploziji bombe podmetnute u sedište hrišćanske partije Falange u istočnom Bejrutu, poginuli su predsednik Libana Bašir Džemajel i još 20 ljudi.

1992. Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o povećanju broja i proširenju mandata međunarodnih mirovnih snaga u Bosni i Hercegovini (Unprofor).

1996. U Bosni su održani prvi opšti izbori posle potpisivanja mirovnog sporazuma u Dejtonu u decembru 1995. Pobedile su tri nacionalne stranke, Srba, Hrvata i Muslimana, čiji su ih lideri predvodili i tokom troipogodišnjeg oružanog sukoba.

2001. Senat SAD usvojio je rezoluciju kojom se predsedniku Džordžu Bušu odobrava da "preduzme sve neophodne i odgovarajuće mere" povodom terorističkih napada 11. septembra. Predsednik Buš odobrio je mobilizaciju 50.000 rezervista.

2001. Ahmad Šah Masud, legendarni komandant avganistanske gerile u borbi protiv Talibana, umro je od posledica ranjavanja u napadu bombaša-samoubice, 9. septembra.

2003. Na referendumu u Švedskoj građani su se izjasnili protiv priključenja te zemlje Evropskoj monetarnoj uniji.

2009. Haški tribunal osudio je Florans Artman, bivšu predstavnicu glavne tužiteljske tog suda Karle del Ponte na kaznu od 7.000 evra, proglasivši je krivom za nepoštovanje suda, jer je objavila dve poverljive odluke suda iz procesa protiv Slobodana Miloševića.
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows 7
Browser
Chrome 37.0.2062.120
Na današnji dan, 15. septembar


Danas je ponedeljak, 15. septembar, 258. dan 2014. godine. Do kraja godine ima 107 dana.

 

1776 - Tokom Američkog rata za nezavisnost, britanske trupe pod komandom generala Vilijama Hjua zauzele su Njujork.

1789 - Rodjen je američki pisac Džejms Fenimor Kuper, začetnik istorijskog romana u američkoj literaturi. Izgradio je literarni tip pionira na granici, časnog, usamljenog, odanog heroja - prauzora mnogih junaka u američkoj književnosti i u filmovima o Divljem zapadu. Uticao je i na mnoge evropske pisce pustolovnih romana. Dela: romani "Špijun", "Pilot", "The Bravo", "Indijanci", ciklus romana "Priče o Kožnoj Čarapi" ("Lovac na jelene", "Poslednji Mohikanac", "Izvidnik", "Pioniri", "Prerija").

1821 - Bivše španske kolonije, sadašnje države Gvatemala, San Salvador i Kostarika proglasile su nezavisnost.

1830 - Rodjen je meksički general i državnik Porfirio Dijas, predsednik Meksika od 1877. do 1880. i od 1884. do 1911. Iskoristio je popularnost stečenu u borbi protiv francuskih intervencionističkih trupa da 1876. vojnim prevratom osvoji vlast, zavede diktaturu sa osloncem na SAD i omogući prodor američkog i britanskog kapitala. Nagomilano nezadovoljstvo seljaka, ali i gradjanstva i poslovnih krugova, izazvalo je revoluciju u kojoj je oboren 1911. posle čega je emigrirao i 1915. umro je u Parizu.

1857 - Rodjen je američki državnik Vilijam Hauard Taft, predsednik SAD od 1909. do 1913. Tokom predsedničkog mandata vojno je intervenisao u Nikaragvi, koja je potom bila pod američkom okupacijom od 1912. do 1925. i od 1926. do 1933.

1864 - Tokom lova na jarebice, nesrećnim slučajem ubio se engleski istraživač Džon Haning Spik, prvi Evropljanin koji je u avgustu 1858. video afričko jezero Viktorija, tvrdeći da je ono izvorište Nila. Prethodno je u januaru iste godine s Ričardom Bartonom, koji je predvodio ekspediciju, otkrio jezero Tanganjika. Njegovu teoriju o izvorištu najveće afričke reke osporavao je Barton, koji je smatrao da je Tanganjika izvorište Nila, pa je Spik kao predvodnik nove ekspedicije u julu 1862. uspeo da stigne do mesta na kojem Nil ističe iz jezera Viktorija. Spik je poginuo uoči rasprave dvojice istraživača zakazane u Kraljevskom geografskom društvu u Londonu. U stvari Nil nastaje spajanjem kod Kartuma u Sudanu, Belog Nila koji izvire iz Viktorijinog jezera i Plavog Nila koji izvire iz jezera Tana u Etiopiji.

1884 - Otpočeo je redovni železnički saobraćaj na relaciji Beograd - Niš. Početak gradnje pruge u julu 1881. simbolično je srebrnim budakom obeležio kralj Milan Obrenović. Prva svečana kompozicija tom prugom prošla je 4. septembra 1884. Bila je to prva redovna železnička linija na teritoriji tadašnje
Kraljevine Srbije. Datum početka redovnog saobraćaja na ovoj relaciji prihvaćen je kasnije kao - Dan železničara. Najstarija pruga na teritoriji današnje Srbije puštena je u rad avgusta 1854. i povezivala je Belu Crkvu sa delom Banata koji se danas nalazi u Rumuniji.

1890 - Rodjena je engleska književnica Agata Kristi, autor niza detektivskih romana. Dela: "Ubistvo Rodžera Ajkrofta", "Leš u sarkofagu", "Ubistvo u Orijent ekspresu", "Deset malih crnaca", "Vašar zločina", "Karibijska zagonetka", "Nikotin", "Tajna zamka Čimniz", "Tajna sedam brojčanika", "Otvorenih karata", "Ubistvo u
Mesopotamiji", "Mišolovka". Napisala je i autobiografiju.

1894 - Rodjen je francuski filmski režiser Žan Renoar, sin slikara Ogista Renoara, tvorac takozvanog poetskog filmskog realizma. U njegovim filmovima izmešani su san i realnost, radost i tuga svakidašnjeg života. Pred Drugi svetski rat snimio je nekoliko antiratnih filmova koji su snažno uticali na duhovno stanje nacije. Napisao je knjige "Renoar, moj otac" i "Moj život i moji filmovi". Filmovi: "Nana", "Kučka", "Madam Bovari", "Toni", "Zločin gospodina Lanža", "Izlet", "Velika iluzija", "Marseljeza", "Čovek-zver", "Pravilo igre", "Močvara", "Ova zemlja je moja", "Žena na obali", "Reka", "Helena i muškarci", "Frenč kankan", "Testament doktora Kordelijera", "Doručak na travi".

1904 - Rodjen je italijanski kralj Umberto II, poslednji monarh Italije, koji je na prestolu proveo samo mesec dana. Postao je kralj u maju 1946, posle abdikacije oca Vitorija Emanuela III, ali je i sam abdicirao u junu 1946, pošto su Italijani referendumom oborili monarhiju. Savojska dinastija je tada otišla u emigraciju.

1911 - Umrla je Engleskinja Adelina Paulina Irbi, veliki dobrotvor Srba u Bosni, u koju je došla u vreme ustanka Srba protiv Turaka od 1875. do 1878. Potresena stradanjima dece izbeglica otišla je u Veliku Britaniju da upozna svetsku javnost s njihovim patnjama i formirala je odbor za sakupljanje priloga. Prikupila je oko 240.000 kruna i tim novcem i o svom trošku kupovala je hranu i odeću i otvorila 19 škola u Slavoniji za izbegličku decu. Ceo imetak zaveštala je srpskom kulturno-prosvetnom društvu "Prosvjeta", osnovanom 1902. radi širenja prosvete i srpske nacionalne misli u Bosni i Hercegovini, i internatu za vaspitanje ženske siročadi koji je osnovala u Sarajevu, u kojem je ostala do smrti. Objavila je knjigu "Putovanje po slovenskim zemljama Turske u Evropi".

1915 - Umro je srpski kompozitor i muzički pisac Isidor Bajić. Muziku je studirao kod Keslera u Budimpešti. Bio je nastavnik u Srpskoj gimnaziji, horovodja i organizator muzičkog života u Novom Sadu, autor vokalnih i klavirskih dela i scenske muzike. Posebnu pažnju je posvetio obradi dela utemeljenih na srpskim narodnim motivima, a bavio se i teorijom muzike. U Novom Sadu je 1903. pokrenuo "Srpski muzički list" i "Srpsku muzičku biblioteku" u kojoj je pretežno objavljivao kompozicije savremenih autora. Osnovao je Muzičku školu 1909. i jedan je od pokretača Saveza srpskih pevačkih društava. Dela: opera "Knez Ivo od
Semberije", "Srpska rapsodija", zbirka solo pesama "Pesme ljubavi", horske pesme "Sokoli", "Ej, ko ti kupi", "Zračak viri", "Iz srpske gradine", autor je i pesme "Jesen stiže dunjo moja".

1916 - U bici na Somi u Prvom svetskom ratu Britanci su prvi put upotrebili tenkove, napravljene prema nacrtu Ernesta Svintona.

1916 - Rodjena je Olga Lepešinskaja, balerina. Po okončanju moskovske Koreografske škole dospela je u Boljšoj teatar u kojem je radila od 1933. do 1963. Proslavila se ulogama u baletima "Don Kihot", "Krcko Oraščić", "Uspavana lepotica". Podučavala je klasični balet, osim u negdašnjem Sovjetskom Savezu, u Francuskoj, Nemačkoj, Madjarskoj, Italiji, Švedskoj i Kini. Bila je četvorostruki laureat nekada najviše umetničke, Staljinove nagrade.

1918 - Probijen je Solunski front. Prva i Druga srpska armija bile su nosioci proboja, što se ispostavilo kao odlučujuće za slom Centralnih sila u Prvom svetskom ratu - mesec i po dana potom kapitulirala je Austro-Ugarska, a ubrzo i Nemačka. Srpske snage presekle su bugarsku vojsku i prisilile Bugarsku da 30. septembra 1918. položi oružje. Srbi su prilikom oslobadjanja otadžbine nastupali tako brzo da je francuska komanda molila srpsku Vrhovnu komandu da uspori napredovanje.

1935 - U nacističkoj Nemačkoj Jevreji su stavljeni van zakona (u sklopu nacističkog rasnog koncepta), a svastika (kukasti krst) ranije partijska oznaka, postala je zvanični simbol i stavljena je na heraldička znamenja nemačke države.

1945 - Umro je austrijski kompozitor Anton Fridrih Ernst fon Vebern, jedan od najistaknutijih ekspresionista, čiju su muziku zabranili nacisti. Dela: kamerna - za gudački kvartet "Pet stavova", "Šest bagatela", orkestarska - "Šest komada", "Pet komada", "Simfonija za kamerni orkestar", "Varijacije", solo pesme.

1946 - U Bugarskoj je referendumom odbačena monarhija i proglašena je Narodna Republika Bugarska.

1949 - Konrad Adenauer izabran je za prvog kancelara Zapadne Nemačke (Savezna Republika Nemačka) a Teodor Hojs za prvog predsednika.

1961 - Rodjena je Sonja Savić, srpska glumica koja je obeležila srpsku i kinematografiju bivše Jugoslavije izuzetnom i beskompromisnim pojavom i životnim stilom. Debitovala je u "Leptirovom oblaku" 1977, igrala je u nizu filmova i televizijskih serija, a širu popularnost stekla je 1983. ulogom Dečke u "Šećernoj vodici" Bate Prelića. Uloge u filmovima "Davitelj protiv davitelja" (Šijan), "Una" (Miša Radivojević), "Život je lep" (Bora Drašković) učinile su je popularnom širom negdašnje
Jugoslavije. Druge uloge: "Mi nismo andjeli", "Uvod u drugi život", "Ni na nebu ni na zemlji", "Urnebesna tragedija", "Tango je tužna misao koja se pleše","Hleb i mleko" ("Zlatni lav" u Veneciji 2001.), "Od groba do groba", "Jug jugoistok", "Vratiće se rode".

1967 - Komandant egipatskih snaga u katastrofalnom šestodnevnom ratu Arapa sa Izraelom u junu 1967. feldmaršal Abdel Hakim Amer izvršio je samoubistvo.

1973 - Umro je švedski kralj Gustav VI Adolf, kojeg je nasledio unuk Karl XVI Gustav.

1983 - Predsednik vlade Izraela Menahem Begin podneo je ostavku.

1989 - Umro je američki pisac Robert Pen Voren, u čijem je najboljem romanu "Svi kraljevi ljudi" naslikan uspon i pad političara kod kojeg su neodvojivo sjedinjeni porok i vrlina. Poznat je i kao suptilan pesnik i pouzdan tumač moderne književnosti. Ostala dela: romani "Noćni jahač", "Na vratima neba", "Bujica", "Pećina", "Mesto gde valja doći", "Brat zmajevima", zbirke pesama "Jedanaest pesama na istu temu", "Obećanja", "Inkarnacije", "Odabrane pesme", eseji "Razumevanje proze", "Razumevanje poezije", "Ko govori za crnca?", "Demokratija i poezija".

1995 - Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija produžio je za još šest meseci delimičnu suspenziju sankcija protiv SRJ.

1996 - Vodja italijanske secesionističke partije "Severna liga" Umberto Bosi proglasio je sever Italije Federalnom Republikom Padanijom, što su oštro osudile ostale političke snage u zemlji.

2000 - U francuskom delu Baskije uhapšen je najtraženiji španski begunac Injasio Grasija Aregui, prema zvaničnom Madridu vodja baskijske terorističke grupe ETA.

2001 - Predsednik Džordž Buš prvi put je izjavio da su SAD "u ratu", označivši vodju islamističke terorističke mreže Al Kaida, Saudijca Osamu bin Ladena, kao organizatora terorističkih napada četiri dana ranije na Njujork i Vašington.

2002 - Južna i Severna Koreja sporazumele su se da otpočnu uklanjanje mina duž granice dveju zemalja.

2006 - Preminula je Orijana Falači čuvena italijanska novinarka i ratni izveštač. Falači je postala poznata po beskompromisnim nastupima prilikom intervjua koje je vodila sa ličnostima poput bivšeg američkog državnog sekretara Henrija Kisindžera ili palestinskog lidera Jasera Arafata. U njenoj najprodavanijoj knjizi "Bes i ponos", koju je napisala kao odgovor na terorističke napade 11. septembra u SAD, Falačijeva je istupila s veoma oštrim antimuslimanskim stavovima.

2008 - Obelodanjeno je da je bankrotirala “Liman braders“ četvrta po veličini američka banka. Formalno “Liman braders“ je tada zatražila zaštitu od bankrotstva pred poveriocima njujorškom sudu za bankrotstva. Ispostavilo se da je “Liman braders“, koja je postojala 158 godina i u trenutku propasti zapošljavala gotovo 26.000 ljudi bila dužna 613 milijardi dolara, iako su prethodno godinama plasirani lažni bilansi. Bio je to uvod u finansijsku krizu sveta kakva se nije dogodila od kraha berze oktobra 1929. Vrednost akcija pala je 40 odsto, i pored činjenice da je Uprava federalnih rezervi SAD intervenisala ogromnim sredstvima. Usledilo je opšte nepoverenju u svetu finansija i globalna svetska kriza.
« Poslednja izmena: 16. Sep 2014, 16:15:10 od cg_ac »
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows 7
Browser
Chrome 37.0.2062.120
Na današnji dan, 16. septembar


Danas je utorak, 16. septembar, 259. dan 2014. godine. Do kraja godine ima 106 dana.

 

1380 - Umro je francuski kralj Šarl V Mudri (Charles le Sage), koji je kao regent 1358. (dok je njegov otac Žan II (Jean) bio zarobljenik Engleza) ugušio veliki seljački ustanak poznat kao Žakerija. Tokom vladavine, od stupanja na presto 1360, u Stogodišnjem ratu uspeo je da povrati od Engleza veći deo teritorija. Podsticao je nauku i kulturu. Nasledio ga je sin Šarl VI Ludi.

1387 - Rodjen je engleski kralj Henri V (Henry), koji je tokom vladavine (1413-22) nastavio Stogodišnji rat sa Francuskom i posle pobede 1415. kod Azenkura osvojio Pariz. Postao je 1420. regent, a posle smrti Šarla VI prestolonaslednik Francuske.

1498 - Umro je španski dominikanac Tomas de Torkemada (Torquemada), pokršteni Jevrejin, prvi Veliki inkvizitor Španije (1483-94) i fanatični propovednik Inkvizicije. Pod njegovim pritiskom kralj Ferdinand V izdao je dekret o progonu Jevreja na osnovu kojeg je 300.000 Jevreja proterano iz Španije.

1620 - Brod "Mejflauer" krenuo je iz engleske luke Sautempton saputnicima koji će osnovati Plimut, prvu stalnu englesku koloniju u Americi.

1736 - Umro je nemački fizičar Gabrijel Danijel Farenhajt (Gabriel Daniel Fahrenheit), koji je 1714. usavršio termometar napunivši ga živom umesto alkoholom. Tačka smrzavanja na njegovoj skali, 32 stepena, označava najjaču zimu koja je 1709. zabeležena u Dancigu (Gdanjsku).

1745 - Rodjen je ruski vojskovodja Mihail Ilarionovič Kutuzov, jedan od najvećih vojnih stratega 19. veka. Proslavio se u borbama protiv Turaka i Napoleona Bonaparte 1812. Jedna je od glavnih ličnosti romana "Rat i mir" Lava Tolstoja.

1810 - Masovnim ustankom seljaka koje su predvodili Migel Idalgo i Kastilja (Miguel Hidalgo y Castilla) i Hose Moralez (Jose Moralez), u Meksiku je počela borba za nezavisnost od španske vlasti, završena sticanjem nezavisnosti 1821. Datum izbijanja ustanka slavi se u Meksiku kao Dan nezavisnosti.

1823 - Rodjen je knez Mihailo Obrenović, koji je Srbiju učinio najjačom vojnom silom na Balkanu. Vladao je od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868, kada je ubijen u Košutnjaku. Zbog bune Tome Vučića Perišića, pobegao je 1842. u Austriju gde je pomagao Vuka Karadžića, Djuru Daničića, Branka Radičevića i druge srpske pisce.

1859 - Škotski istraživač Dejvid Livingston (David Livingstone) otkrio je u istočnoj Africi veliko jezero Njasa, koje sada dele Malavi, Tanzanija i Mozambik.

1861 - Zastupništvo grada Zagreba dodelilo je Vuku Stefanoviću Karadžiću Povelju počasnog gradjanina, kojom su mu data "sva prava, sloboštine i koristi kao što svakom gradjaninu Zagreba po zakonu i starom narodnom običaju pripadaju".

1894 - Rodjen je srpski arhitekta, istoričar umetnosti i pisac Aleksandar Deroko, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od prvih istoriografa srpske srednjevekovne i narodne arhitekture.

1908 - Beč i Moskva su se sporazumeli da se Austro-Ugarska ne protivi otvaranju Bosfora za ruske brodove, a Rusija austrougarskoj aneksiji Bosne i Hercegovine, čime je okončana Aneksiona kriza. Rusija i Srbija su pod pritiskom Austro-Ugarske i Nemačke u martu 1909. priznale aneksiju.

1923 - Rodjen je singapurski državnik Li Kuan Ju (Lee, Yew), koji je kao premijer Singapura (1959-90) preobrazio bivšu britansku koloniju u industrijsku i trgovinsku metropolu.

1931 - Italijanske kolonijalne snage zarobile su i potom pogubile libijskog nacionalnog vodju Omara Muhtara (Mukhtar).

1941 - Iranski šah Reza Kan Pahlavi abdicirao je u korist 22-godišnjeg princa Mohameda Reze (Mohammed). Abdikaciju su iznudili Velika Britanija, SAD i ŠSR zbog šahove pronemačke politike.

1955 - Vojnim udarom zbačen je sa vlasti predsednik Argentine Huan Peron (Juan). Nakon 18 godina provedenih u egzilu Peron se vratio u Argentinu

1973, kada je formirana peronistička vlada Ektora Kampore (Hector Campora) i iste godine ponovo postao predsednik Argentine. Posle njegove smrti

1974. zamenila ga je supruga Izabela Peron (Isabel).

1963 - Malaja, Severni Borneo, Saravak i Singapur osnovali su Maležansku federaciju.

1966 - Izvodjenjem opere Samjuela Barbera (Samuel) "Antonije i Kleopatra", otvorena je nova zgrada Metropliten opere u Linkolnovom centru u Njujorku.

1977 - U Parizu je umrla grčka operska pevačica Marija Kalas (Maria Callas), proslavljeni sopran ("Norma", "Toska") i poznata ličnost u svetskim mondenskim krugovima.

1978 - U Iranu je poginulo 25.000 ljudi u zemljotresu jačine izmedju 7,5 i 7,9 stepeni Rihterove skale. Grad Tabas i veliki broj sela potpuno su razrušeni.

2001 - Kina je nakon 15 godina pregovora primljena u Svetsku trgovinsku organizaciju.

2001 - Odbojkaši SR Jugoslavije osvojili su prvo mesto na Evropskom šampionatu.

2002 - Umro je Dvajt Vajli (Dwight Whylie) koji je 1961. godine postao prvi spiker crne puti na Bi-Bi-Siju u Londonu.

2004 - Afričke države su, u blizini Johanesburga, otvorile Pan-afrički parlament, prvo predstavničko telo cele Afrike.
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Superstar foruma


Nista

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 82508
Zastava
OS
Windows 7
Browser
Chrome 37.0.2062.120
Na današnji dan, 17. septembar


Danas je sreda, 17. septembar, 260. dan 2014. Do kraja godine ima 105 dana.

 

1665 - U Londonu je izbila epidemija kuge u kojoj je umrlo oko 70.000 ljudi.

1787 - Delegati 12 od tadašnjih 13 država SAD stavili su svoje potpise na tekst Ustava. Tada potpisani ustav SAD, uz dodatne amandmane, najstariji je važeći ustav u svetu.

1796 - Prvi predsednik SAD Džorž Vašington, šef države od 1789. uputio je američkom narodu "Oproštajnu besedu", odbivši da se treći put kandiduje za predsednika.

1809 - Mirom u Fredrikshamu završen je Švedsko-ruski rat u kojem je Rusija osvojila Finsku. Ona je prethodno bila integralni deo Švedske, da bi posle Bečkog kongresa (1815.) postala veliko vojvodstvo, sa znatnom samostalnošću, u sastavu carske Rusije.

1826 - Rodjen je nemački matematičar Georg Fridrih Bernhard Riman, koji je otvorio nove pravce razvitka matematike i njene primene u fizici i mehanici. Značajno je unapredio matematičku analizu, posebno teoriju kompleksnih funkcija, teoriju parcijalnih jednačina, geometriju, teoriju brojeva. Njegovo ime nosi niz matematičkih pojmova: Rimanov integral, Rimanova diferencijalna jednačina, Rimanova površ, Rimanova
sfera, Rimanova dzeta-funkcija, Rimanova geometrija.

1857 - Rodjen je ruski fizičar Konstantin Eduardovič Ciolkovski, otac astronautike. Još 1883. izložio je ideje o korišćenju reaktivnog pogona kod letelica, a 1903. objavio je prvo klasično delo iz teorije astronautike "Ispitivanje vasionskog prostora reaktivnim aparatima". Postavio je osnovne jednačine kretanja rakete promenljive mase u bezvazdušnom prostoru. Sovjetska Akademija nauka ustanovila je "Zlatnu medalju Ciolkovskog" za izuzetan doprinos astronautici i istraživanju kosmosa.

1882 - Rodjen je srpski književni istoričar Petar Kolendić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je veliki broj naučnih studija, rasprava i članaka iz starije, naročito dubrovačke i dalmatinske književnosti.

1889 - Povodom 500-godišnjice Kosovske bitke ustanovljen je "Orden kneza Lazara", koji su mogli da nose samo vladar i punoletni prestolonaslednik. Likovno rešenje, neobično raskošno, izradio je poznati srpski umetnik Mihajlo Valtrović.

1900 - Britanska kraljica Viktorija I potpisala je dokument kojim je Australija ušla u Komonvelt kao dominion, federacija šest bivših britanskih kolonija.

1905 - Rodjen je srpski pisac Vladan Desnica. Pravo i filozofiju je studirao u Zagrebu i Parizu, i do Drugog svetskog rata bio je advokat. Direktni je potomak legendarne ličnosti srpske epike Stojana Jankovića. Njegova dela su duboko intelektualna i najčešće prikazuju psihološke tipove njegove rodne Dalmacije. Dela: romani "Zimsko ljetovanje", "Proljeća Ivana Galeba", zbirke novela "Olupine na suncu", "Proljeće u Badrovcu", "Tu odmah pokraj nas", zbirka stihova "Slijepac na žalu".

1908 - Rodjen je ruski violinista i dirigent David Fjodorovič Ojstrah, jedan od najvećih majstora violine u 20. veku. U rodnoj Odesi završio je konzervatorijum, a proslavio se 1935. nagradom na medjunarodnom violinskom takmičenju u Varšavi i 1937. nagradom "Isaj" u Briselu. Bio je profesor Moskovskog konzervatorijuma i s velikim uspehom nastupao je širom sveta.

1918 - Rodjen je izraelski državnik Haim Hercog, predsednik Izraela od 1983. do 1993. Završio je prava u Kembridžu i vojnu akademiju u Sendherstu, a u Drugom svetskom ratu borio se u britanskoj armiji. U Palestini se potom uključio u ilegalni pokret Hagana, a kad je 1948. osnovan Izrael postao je prvi šef vojne obaveštajne službe. Bio je komandant južne armijske oblasti i prvi vojni guverner Zapadne obale okupirane u ratu 1967. a od 1975. do 1978. izraelski ambasador u Ujedinjenim nacijama.

1944 - Počeo je najveći vazdušni desant u Drugom svetskom ratu, koji je trebalo da uspostavi mostobran na reci Rajni i omogući saveznicima prodor severno od Rura, ali su se Nemci dokopali planova, razbili Britance kod holandskog grada Arnhem i potom pripremili protivofanzivu u Ardenima. Saveznici su prešli Rajnu tek posle pet meseci.

1948 - Blizu Jerusalima ubijen je švedski diplomata Folke Bernadot grof od Vizborga, blizak rodjak švedske kraljevske porodice, posrednik UN u konfliktu Izraela i Arapa.

1949 - U požaru na "Noroniku", najvećem parobrodu na Velikim Jezerima, kod Toronta je poginulo više od 130 ljudi.

1961 - Obešen je bivši turski premijer Adnan Menderes, kojeg je u maju 1960. oborila vojna hunta generala Džemala Gursela. Vojna hunta je tvrdila da je Menderesova Demokratska partija, na vlasti od prvih slobodnih izbora u Turskoj 1950, "izdala principe" prvog turskog predsednika Mustafe Kemala Ataturka.

1970 - U Jordanu su otpočeli oružani sukobi armije kralja Huseina i palestinskih gerilaca.

1978 - Potpisivanjem okvirnih mirovnih planova za Bliski istok i izmedju Izraela i Egipta, u Kemp Dejvidu su završeni razgovori predsednika Egipta Anvara el Sadata, predsednika vlade Izraela Menahema Begina i predsednika SAD Džimija Kartera.

1980 - Bivši diktator Nikaragve general Anastasio Somosa Debajle ubijen je u atentatu u Paragvaju, gde je živeo u izbeglištvu posle zbacivanja s vlasti u julu 1979.

1994 - Umro je britanski filozof austrijskog porekla Karl Rejmond Poper, jedan od najuticajnijih mislilaca 20. veka. U filozofiju je uveo "princip opovrgljivosti", prema kojem se tvrdnja može smatrati naučnom samo ako se u principu može dokazati njena pogrešnost, dok tvrdnje koje ne ispunjavaju taj uslov spadaju u metafiziku. Dela: "Logika istraživanja", "Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji", "Beda istoricizma".

1995 - Atentator je ubio kandidata na alžirskim predsedničkim izborima Abdelhafida Benhadida ispred njegove u kuće u blizini glavnog grada Alžira.

2001 - Njujorška berza počela je da radi posle četiri dana pauze izazvanih terorističkim napadom islamista 11. septembra, što je najduži prekid od velike depresije krajem dvadesetih godina 20. veka. Na Volstritu je zabeležen najveći pad vrednosti akcija tokom jednog dana u istoriji.

2002 - Prilikom istorijskog susreta u Pjongjangu severnokorejskog vodje Kim Džong Ila i japanskog premijera Jonićirija Koizumija, Kim je izrazio žaljenje zbog ranijih otmica japanskih gradjana i najavio je obustavu raketnih proba.

2006 - U Kirkuku u Iraku, poginulo je 28, a povredjeno 97 ljudi. Najsmrtonosniji napad izazvao je vozač-samoubica koji je izazvao detonaciju u kamionu prepunom eksploziva ispred središta Kurdistanske patriotske unije (PUK), političke partije iračkog predsednika Džalala Talabanija.

2006 - Na referendumu o budućem statusu Pridnjestrovlja, 97,1 odsto birača glasalo je za nezavisnost te nepriznate republike, otcepljene od Moldavije, i za naknadno stupanje u Rusku Federaciju.

2011 - U Njujorku su započeli protesti ubrzo prozvani "Okupirajmo Volstrit". Organizatori i učesnici masovnih protesta koji su se ubrzo proširili i u druge velike finansijske centre, ustali su protiv vodećih američkih banaka i multinacionalnih kompanija, koje smatraju odgovornim za siromašenje i druge štetne efekte globalne finansijske krize.
IP sačuvana
social share
"Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup."
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 211 212 214 215 ... 306
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 19. Apr 2024, 05:18:21
nazadnapred
Prebaci se na:  
Upozorenje:ova tema je zaključana!
Samo administratori i moderatori mogu odgovoriti.
web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.127 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.