Discovery je spreman
 

Discovery na rampi za polijetanje
 
Odbrojavanje je počelo je već u nedjelju. No, najveća ludnica je na sam dan polijetanja i donosimo vam listu postupaka koji će u srijedu dovesti do prvog leta shuttlea nakon više od dvije godine. 
 

Napomena: "T" stoji za predviđeno vrijeme lansiranja. Tako "T-6 sati" znači još 6 sati do polijetanja, iako su moguće pauze u odbrojavanju zbog raznih tehničkih razloga što onda mijenja i vrijednost "T".


T-6 sati – NASA počinje puniti 1,9 milijuna litara kriogenog tekućeg vodika i tekućeg kisika u masivne vanjske spremnike goriva (ET)

T-2 sata i 30 minuta – Astronauti dolaze na rampu za polijetanje i tehničari ih privezuju za njihova sjedala. Posada sljedeća dva sata provodi komunikacijske provjere s kontrolom misije i prolazi kroz listu postupaka koji prethode letu

T-9 minuta – Direktor lansiranja, menadžement misije i NASA-in test-direktor donose konačnu da/ne odluku o lansiranju

T-7 minuta i 30 sekundi – 'Prilazna ruka' kojom je posada ušla u letjelicu miče se od orbitera

T-5 minuta – Pilot, u ovom slučaju Jim Kelly, pokreće pomoćnu jedinicu napajanja, koja pokreće shuttleove mehaničke elemente. To, između ostaloga, omogućava početno okretanje triju glavnih motora

T-4 minuta – Obriter se prebacuje na vlastito napajanje

T-2 minute i 55 sekundi – Tekući kisik u ET-u se stlačuje za let, a velika 'kapica' na vrhu spremnika se skida čime se odvodi plinoviti kisik iz spremnika i tako se sprečava njegovo kondenziranje u led što može dovesti do teške nesreće prilikom polijetanja

T-1 minuta i 57 sekundi – Stlačuje se ET s tekućim vodikom

T-31 sekundi – Orbiterovo računalo počinje automatski lansirni slijed

T-25 sekundi – uključuje se jedinica za napajanje hidrauličnog izgarača krutog raketnog goriva

T-6.6 sekundi – Redom se pale tri glavna motora

T-0 – Polijetanje! Izgarači krutog raketnog goriva blješte od vrućine i odvajaju se od poletne rampe u eksplozivnom mlazu

T+7 sekundi – Shuttle se odvaja od lansirnog tornja i kontrola misije se iz floridskog Svemirskog centra Kennedy prebacije na teksaški Svemirski centar Johnson u Houstonu

T+10 sekundi – Letjelica počinje manevar preokretanja, što orbiter okreće prema dolje, s krilima poravnatim s rampom za polijetanje. Za vrijeme faze uzdizanja, orbiter zapravo leti gore-dolje. Takva orijentacija koristi posadi da tlo koristi kao referentnu točku. No važnije je da to pomaže orbiteru da lakše podnese svoja strukturna naprezanja i to smanjivanjem maksimalnog aerodinamičkog pritiska (Max q) koje letjelica doživljava pri podizanju u atmosferu. Max q je 2800 kilograma po kvadratnom metru

T+25 sekundi – Završava manevar preokretanja

T+1 minuta – Shuttle dostiže Max q

T+2 minute i 5 sekundi – Dva izgarača krutog raketnog goriva odvajaju se od shuttlea. Oni će pasti u Atlantski ocean i kasnije će ih pokupiti specijalni brodovi. Glavni motori nastavljaju raditi

T+8 minuta i 45 sekundi – glavni motori se gase

T+8 minuta i 50 sekundi – ET se odvajaju. Nešto od njih će sagorijeti u atmosferi, a ostatak će pasti u indijski ocean i nikada ih više nitko vidjeti neće


Više:
NASA: Roll manoeuvre
http://spaceflight.nasa.gov/shuttle/reference/shutref/events/1stage/

NASA: Human spaceflight
http://www.nasa.gov/returntoflight/main/

New Scientist: Space Shuttle special report
http://www.newscientistspace.com/channel/human-spaceflight/space-shuttle


 
 
IskonInternet
12.07.2005.

Američka svemirska agencija NASA odgodila je u srijedu polijetanje space shuttlea Discovery zbog problema s jednim od senzora za gorivo.

Kontrola misije u svemirskom centru Kennedy na Floridi donijela je odluku nešto manje od dva i pol sata prije vremena predviđenog za lansiranje Discoveryja.

Problem se pojavio na jednom od četiri senzora odgovorna za prekidanje rada motora u odgovarajućem trenutku tijekom uzlijetanja. Kontrola misije je kazala kako je polijetanje odgođeno najmanje jedan dan, ali nije sigurno da će Discovery i poletjeti u četvrtak.

Sedmočlana posada Discoveryja već se nalazila u letjelici kada je objavljena odluka o odgodi, a do tada je izgledalo da samo loše vrijeme može odgoditi njezino polijetanje prema međunarodnoj svemirskoj postaji.

Misija Discoveryja trebala bi biti prvi let jednog NASA-inog shuttla nakon katastrofe Columbije koja se prije dvije i pol godine raspala iznad Teksasa tijekom slijetanja pri čemu je poginulo svih sedam članova posade.

Za propast Columbije okrivljeno je oštećenje na oplati od pločica koja štiti raketu od topline prilikom slijetanja.

NASA je u utorak već doživjela drugi problem kada je zaštitni omotač od plastike i pjene pao s jednog od prozora Discoveryja i oštetio zaštitne pločice na jednom od sustava za manevriranje, ali je oštećenje brzo popravljeno.

Tijekom 12-dnevne misije austronauti bi trebali testirati niz izmjena koje su napravljene na letjelicama nakon propasti Columbije koja je navela NASA-u da prizemlji svoju flotu svemirskih letjelica.

Raketa bi također trebala dostaviti zalihe hrane i opreme Međunarodnoj svemirskoj postaji.

(Hina) xsl ysb

NASA-ini inženjeri pokušavaju utvrditi uzrok kvara na Discoveryju
petak, 15.7.2005 08:36


INŽENJERI američke svemirske agencije NASAe u petak još uvijek pokušavaju otkriti što je uzrokovalo kvar na senzoru za gorivo raketoplana Discovery, zbog kojeg je u srijedu odgođeno lansiranje tog space shuttlea, prvo nakon dvije i pol godine.

NASA još uvijek nije odredila novi termin lansiranja Discoveryja, ali se ono očekuje najranije nakon nedjelje.

Lansiranje u srijedu odgođeno je dva sata uoči planiranog polijetanja nakon što se pojavio problem na jednom od četiri senzora odgovorna za prekidanje rada motora u odgovarajućem trenutku tijekom uzlijetanja.

Tim NASA-inih inženjera razradio je oko 200 mogućih scenarija o tome što se dogodilo sa senzorom, rekao je zamjenik šefa NASA-inog shuttle programa Wayne Hale.

"Lansiranje Discoveryja je teoretski moguće u nedjelju, ali nije jako vjerojatno", dodao je Hale.

On je naglasio da sasvim sigurno neće biti polijetanja dok problem ne bude riješen i dok ne bude poznat točan uzrok kvara na senzoru. "Možemo li dopustiti let prije nego nešto napravimo? Naravno da ne možemo", rekao je Hale.

Krajnji je rok za lansiranje Discoveryja - koji je uvjetovan planiranim pristajanjem uz Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) te testiranjem nove opreme - 31. srpnja, a novi "prozor" za lansiranje otvara se 9. rujna.

Misija Discoveryja trebala bi biti prvi let jednog NASA-inog shuttlea nakon katastrofe Columbije koja se prije dvije i pol godine raspala iznad Teksasa tijekom slijetanja pri čemu je poginulo svih sedam članova posade.

Za propast Columbije okrivljeno je oštećenje na oplati od pločica koja štiti raketu od topline prilikom slijetanja.

Tijekom 12-dnevne misije austronauti bi trebali testirati niz izmjena koje su napravljene na letjelicama nakon propasti Columbije koja je navela NASA-u da prizemlji svoju flotu svemirskih letjelica.

Raketa bi također trebala dostaviti zalihe hrane i opreme Međunarodnoj svemirskoj postaji.
   
(HINA)

Spejs šatl "Diskaveri" ni u utorak ni u nedelju nije poleteo
Hjustone, imamo problem!
Razlog još jednog odlaganja je kvar na senzorima za vodonik, a vreme za lansiranje ističe. U NASA ćute

Spejs šatl "Diskaveri" ni ovoga puta nije poleteo. Lansiranje najavljeno za utorak odloženo je za nedelju zbog lažnog očitavanja jednog od četiri senzora za vodonik. Ipak, ni u nedelju letelica nije poslata u svemir. Zvaničnici nacionalne svemirske agencije (NASA) nisu objasnili razlog, a novi datum poletanja nisu saopštili. Diskaveri će ostati na lansirnoj rampi sve dok tehničari ne shvate šta je izazvalo kvar na senzoru koji se nalazi na dnu spoljnog rezervoara.

Radnici su u petak ispustili tečni vodonik i kiseonik iz rezervoara, a onda su ušli u šatl kako bi ispitali da li su kablovi negde prekinuti.
Senzori dugi pet centimetara dizajnirani su tako da menjaju otpor na kriogenskim temperaturama. Elektronska kutija prevodi te promene kao "vlažno" kada je rezervoar napunjen ekstremno hladnim vodonikom i "suvo" kada je rezervoar prazan.

Ovo nije prvi put da postoji problem sa senzorom. Tokom probnog punjenja rezervoara u aprilu, senzori su dali pogrešne podatke i NASA je, zbog toga, zamenila celu kutiju. U maju su ti problemi nestali.
- Nije jasno da li je sadašnji problem sa senzorom povezan sa prvim problemom. Ipak, ne bi me iznenadilo da jeste - kaže Džon Mjuratori, stručnjak NASA za sistemsku integraciju.

Sva četiri senzora moraju da rade da bi NASA lansirala šatl, pošto su oni tu da spreče glavni motor da ostane bez goriva. Problem sa senzorima mogao bi da pokrene sistem za zaštitu koji bi isključio motore pre vremena primoravajući astronaute da prinudno slete.
- Mi znamo da ne znamo sve o ovoj letelici. Ipak, drago mi je što smo na vreme primetili ovu anomaliju i nismo jednostavno odleteli sa pokvarenim senzorima nesvesni kvara - priznaje Majk Vetmor, jedan od šefova projekta.

Pogodno vreme za lansiranje trajaće do 31. jula. NASA će možda poželeti da produži ovo vreme za nekoliko dana, ali svetlosti za fotografisanje spoljnog rezervoara kada se bude odvajao od letelice neće biti. Od nesreće "Kolumbije" ovaj uslov se mora poštovati. Ukoliko bude tako, sledeća prilika za poletanje počinje 9. decembra.
   
      

Zastarele letelice

Spejs šatl je dizajniran sedamdesetih godina prošlog veka kako bi unapredio svemirska putovanja i bio je prva letelica koja je mogla više puta da bude poslata u orbitu. Relativno velike odaje i teretni deo činile su da ranije letelice izgledaju kao konzerve za sardine.
Prvi šatl koji je poleteo bila je "Kolumbija. To se dogodilo 1981. godine, a pratili su je "Čelindžer", "Diskaveri i "Atlantis". Onda se 1986. dogodila prva nesreća - srušio se "Čelindžer", a pre dve godine došlo je i do pada 'Kolumbije". U ove dve nesreće poginulo je 14 astronauta. Od tada nijedan šatl nije poleteo i planirano je da "Diskaveri" probije led. Njegov let trebalo bi ujedno da bude i povratnički let sa ljudskom posadom. Izgleda da, za sada, ovaj plan ne ide baš kako bi trebalo.


Spejs šatl je dizajniran sedamdesetih godina prošlog veka kako bi unapredio svemirska putovanja i bio je prva letelica koja je mogla više puta da bude poslata u orbitu. Relativno velike odaje i teretni deo činile su da ranije letelice izgledaju kao konzerve za sardine.
Prvi šatl koji je poleteo bila je "Kolumbija. To se dogodilo 1981. godine, a pratili su je "Čelindžer", "Diskaveri i "Atlantis". Onda se 1986. dogodila prva nesreća - srušio se "Čelindžer", a pre dve godine došlo je i do pada 'Kolumbije". U ove dve nesreće poginulo je 14 astronauta. Od tada nijedan šatl nije poleteo i planirano je da "Diskaveri" probije led. Njegov let trebalo bi ujedno da bude i povratnički let sa ljudskom posadom. Izgleda da, za sada, ovaj plan ne ide baš kako bi trebalo.