Bavljenje muzikom čini vas pametnijim



Naučnici su otkrili prvi konkretan dokaz da sviranje ili bavljenje muzikom može značajno da pozitivno utiče na moždane vijuge i da izoštri sluh, pogotovo dece.

"Iskustvo sa muzikom može da pomogne i u nekim drugim stvarima u životu, recimo u boljem održavanju pažnje, čitanju ili jasnijem prepoznavanju zvukova, poput bučne školske učionice", kažu naučnici sa jednog američkog univerziteta i ističu važnost časova muzike u školama.

"Kad god je problem oko školskih budžeta prvi na udaru su časovi muzičkog, koji se brišu iz rasporeda. To je greška", dodaju naučnici.

Naučno istraživanje počelo je sa 20 dobrovoljaca, koji su najpre gledali i slušali filmove po svom izboru. "'Men in Black', 'Incredibles', 'Best in Show' bili su njihovi favoriti", navode naučnici.

Dok su gledali filmove ispitanici su uporedo slušali mandarinski jezik, koji je "tonski jezik", u kojem gotovo svaka reč može drugačije da zvuči u zavisnosti od toga kako se izgovara i kojim tonom.

Tako recimo reči mandarinskog jezika koje su slične noti "mi". Ako se ta reč izgovara mirnim tonom znači "pogledati", ako se izgovara povišenim tonom znači "zbuniti, preneraziti", a ako je "silazni ton" onda znači "pirinač".

Istraživači su beležili moždane reakcije ispitanika tokom eksperimenta. Plovina njih je najmanje šest godina svirala neki instrument i svi su počeli time da se bave pre svoje 12 godine. Ostali ispitanici nisu imali više od tri godine muzičkog iskustva. Niko od njih nije znao ni reč Mandarinskog i svi su bili iz zemalja u kojima je maternji jezik engleski.

Iako im je pažnja bila usmerena na film, uočili smo da su oni koji su se bavili muzikom primećivali i registrovali tri različita zvuka, za razliku od onih koji nisu muzičari, rekli su istraživači.

Naučnici su bili iznenadjeni saznanjem da produžena moždina, zadužena za neke naše mehaničke radnje, recimo disanje ili kucanje srca, može da bude "unapredjena" zahvaljući muzici.

Ranije se smatralo da se muzika "obradjuje" u moždanoj kori, "sedištu" rasudjivanja, razmišljanja i jezika (komunikacija), a da je produžena moždina nepromenljiva i da ne obavlja kompleksne procese "obradjivanja" zvukova.

"Smatramo da muzika koristi funkcije višeg nivoa u moždanoj kori, koji zapravo 'štimuju' produženu moždinu", kažu naučnici.

Izvor: MTS-Mondo

Muzikalnost omogućuje bolji rad mozga

Mozak ljudi koji sviraju neki instrument bolje opaža okolinu i lakše se bavi višim moždanim funkcijama. Sviranje znatno pojačava percepciju, a uho svirača čuje znatno više.



Neurologinja Nina Kraus s univerziteta Northwestern uspjela je u svom istraživanju dokazati da sviranje zaista razvija moždane funkcije.

'Ova otkrića prije svega naglašavaju važnost glazbenog odgoja u školama', izjavila je, 'jer prvo što se odbacuje kad škole štede su sati glazbenog.'

Sam eksperiment proveden je na 20 odraslih Amerikanaca. Oni su gledali filmove po svom izboru, od 'Ljudi u crnom' do 'Izbavitelja.' Za vrijeme filma u pozadini su im puštali riječi na mandarinskom jeziku.

Sve su riječi zvučale kao 'mi' i stalno su se ponavljale, no kako je mandarinski jezik tonski, drukčija intonacija riječi mijenja njezino značenje. Na primjer, 'mi' može značiti 'škiljiti', u drugoj intonaciji 'izbezumiti', a u trećoj 'riža.'

Istraživači su mjerili neurološke reakcije u mozgovima dragovoljaca. Polovica njih imala je barem šest godina glazbene škole, dok su ostali morali imati manje od tri. Svi su bili Amerikanci i nitko nije znao mandarinski jezik.

Rezultat je bio zanimljiv. Čak i kad su bili duboko koncentrirani na film, mozak glazbeno školovanih budno je registrirao i ostale zvukove. Neglazbena skupina, s druge strane, gotovo da nije registrirala različite tonove u pozadini.

Istraživači pri tome naglašavaju kako je ovdje bila riječ gotovo o prosjeku, nipošto o glazbeno nadarenim ljudima. No, srećom, već na najnižem stupnju razumijevanja glazbe rezultati su više nego očiti.

Jedino iznenađenje je to što je ove zvukove registriralo moždano deblo, dio mozga koji se obično bavi automatiziranim funkcijama kao što su disanje i rad srca. Dosad se obično smatralo da glazbu procesira cerebralni korteks, koji inače obrađuje 'više' moždane funkcije poput logike, apstraktnog razmišljanja ili razumijevanja jezika.

Za moždano se deblo smatralo da je nepromjenjiv dio mozga koji ne sudjeluje u složenim procesima u vezi s glazbom.

'Ovi rezultati', naglasila je Kraus za magazin Live Science, 'pokazuju koliko je moždano deblo važno za iskustvene spoznaje. Mi mislimo da glazba pokreće složene funkcije u korteksu koje onda ugađaju moždano deblo.'

Izvor: Tportal