Deset oficira JNA optuženo za ratni zločin u Dubrovniku

Deset oficira JNA optuženo za ratni zločin u Dubrovniku

Protiv desetorice visokih oficira bivše Jugoslavenske narodne armije podignuta je optužnica zbog kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva Republike Hrvatske, u stjecaju s kaznenim djelom uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika.

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo je optužnicu protiv desetorice visokih oficira bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA) zbog kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva Republike Hrvatske, u stjecaju s kaznenim djelom uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika, počinjenih tijekom agresije bivše JNA na dubrovačko područje 1991. i 1992. godine, objavljeno je danas na internetskim stranicama Županijskog državnog odvjetništva Dubrovačko-neretvanske županije.

Optužnica je podignuta protiv trojice zapovjednika 2. Operativne grupe - i to generala J. Cokića (1934.), M. Ružinovskog (1935.) i P. Strugara (1933.); zapovjednika 9. Vojno pomorskog sektora admirala M. Jokića (1935.) i njegovog zamjenika kapetana bojnog broda M. Zeca (1943.); zapovjednika 2. Taktičke grupe generala B. Stankovića (1934.); zapovjednika 472. motorizirane brigade potpukovnika O. Vičića (1944.) i njegovog zamjenika majora R. Komara (1951.).

Također su optuženi kapetan I. klase V. Kovačević zvani Rambo (1961.) zapovjednik 3. bataljuna 472. motorizirane brigade te poručnik bojnog broda Z. Gvozdenović (1958.) zapovjednik raketne topovnjače 403.

Optužnicom se prvu osmoricu okrivljenika tereti da nisu - obnašajući svoje dužnosti, premda su morali i bili dužni - ništa poduzeli da spriječe nedopušteno ponašanje podređenih jedinica, koje su protivno Ženevskim konvencijama, bez izbora cilja, artiljerijskim oružjem granatirale naseljena mjesta, ubijale civilno stanovništvo, zatvarali ga, maltretirali i natjeravali u bijeg, a po ulasku u naseljena mjesta rušili civilne, kulturne, vjerske i gospodarske objekte, pljačkali ih i palili.

Pri tome je u navedenom razdoblju na dubrovačkom području ubijeno 116 civila dok je više stotina civila ranjeno, a uništeni su kulturni i povijesni spomenici te nanesena šteta velikih razmjera.

Okrivljenog V. Kovačevića tereti se da je kao zapovjednik 3. bataljuna 472. motorizirane brigade 6. prosinca 1991. izdao naređenje za granatiranje Dubrovnika i povijesne jezgre Starog grada Dubrovnika, koja je kao cjelina pod zaštitom UNESCO-a od 1979. godine i predstavlja spomenik nulte kategorije te je bila propisno obilježena UNESCO-vim simbolima raspoznavanja.

Pri tome je ubijeno više civila i nanesena nesaglediva šteta kulturnim dobrima pod posebnom zaštitom međunarodnog prava.

Okrivljenog Z. Gvozdenovića se tereti da je kao zapovjednik raketne topovnjače 403 tijekom 1991. godine izdavao naredbe da se iz topova s te topovnjače ispali više tisuća granata po naseljenim mjestima, gađajući Cavtat, Župu Dubrovačku, Zaton, Trsteno, hotele Croatiju, Belvedere, Plakir, Tirena i Minčeta, u kojima su se nalazile izbjeglice, te sam Stari grad Dubrovnik, pri čemu je poginulo i ranjeno više civilnih osoba, a spomenicima kulture je nanesena šteta velikih razmjera.

Optužnica je podignuta na temelju podataka prikupljenih tijekom istrage te vojne dokumentacije bivše JNA, koja je 2009. godine pribavljena putem časnika za vezu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske pri Uredu tužiteljstva u Međunarodnom kaznenom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu.

Naime, iz dokumentacije bivše JNA pribavljene od Ureda tužiteljstva u Međunarodnom kaznenom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu, utvrđeno je koje su jedinice sudjelovale u agresiji na dubrovačko područje, u kojem razdoblju i koje su jedinice napadale pojedina područja.

Na temelju direktiva za napad, naredbi za borbena djelovanja i izvješća o borbenim djelovanjima koje su potpisivali optuženici, utvrđeno je koji je od njih i u kojem razdoblju zapovijedao pojedinim jedinicama i kakva je bila njihova zapovjedna odgovornost.

Protiv svih optuženika je predloženo određivanje pritvora i raspisivanje tjeralice, navodi Županijsko državno odvjetništvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Izvor: monitor.hr