OVIH dana su radiokarbonskom metodom fosili pronađeni 1952. godine u rumunjskoj spilji Pestera Muireii identificirani te se smatra kako pripadaju najstarijim dosad poznatim Europljanima.

Riječ je o šest kostiju kojom je ustanovljena starost od preko 30.000 godina, a identificirani su kao dijelovi kostura vrste homo sapiens. Ti fosili su među najstarijima u Europi koje pripadaju modernoj ljudskoj vrsti.

Do sada je u Europi pronađena samo šačica ljudskih kostiju koje su starije od 28.000 godina.

Za pretke današnjih modernih ljudi se vjeruje kako su se u Europi prvi put pojavili prije 40.000 godina, te da su za 10.000 godina u potpunosti zamijenili europske prastanovnike koji pripadaju vrsti neandertalaca.

Posljednji neandertalci su, prema paleontološkim nalazima, živjeli prije 24.000 godina u gibraltarskim spiljama. Većina stručnjaka vjeruje kako se neandertalci - fizički izvrsno prilagođeni Europi ledenog doba - pali kao žrtve fizički inferiornih, ali inteligentnijih i snalažljivijih došljaka s juga.

Manjina znanstvenika, među koje spada Eric Trinkaus, profesor sa Washington sveučilišta u St. Louisu, se ne slaže s hipotezom o prapovijesnom genocidu i umjesto toga tvrdi da su se neandertalci - poput mnogih naroda u povijesti - jednostavno asimilirali u homo sapiense. Kao dokaz u prilog toj tvrdnji se navode upravo kosti iz Pestera Muireii koje po Trinkausovim tvrdnjama pokazuju obilježja koja pripadaju i homo sapiensima i neandertalcima.

Profesor Clive Gamble iz londonskog Royal Hollowaya, pak, upozorava da se ne treba zalijetati s tvrdnjama da su današnji Europljani u sebi nose neandertalske gene. Prvi moderni ljudi su, po njegovim riječima, "izgledali čudno" za današnje standarde s obzirom na daleko veću količinu mišića i tvrde lubanje u odnosu na moderne ljude, pa ih je stoga lako zamijeniti za neandertalce.

Za sada jedina usporedba DNK izvađenog iz jedne neandertalske kosti i DNK modernih ljudi je odredila da su dvije vrste imale zajedničkog pretka prije 600.000 godina. Međutim, postoje nekoliko lubanja i kostura za koje se tvrdi da predstavljaju hibride modernih ljudi i neandertalaca - uključujući kostur jednog djeteta pronađen u Portugalu i star 25.000 godina.



Izvor: Index

Nađene kosti Europljana starih 30.000 godina

Arheolozi su identificirali fosilne ostatke koji su pripadali najstarijim europskim stanovnicima



Ljudske kosti iz rumunjske spilje Pestera Muierii otkrivene su još 1952. godine, ali tada nisu istraživane. Znanstvenici su otkrili da je šest kostiju staro preko 30.000 godina, a otkriće je također pokrenulo pitanja koja se tiču mjesta neandertalaca u evoluciji čovjeka.

Dosad je bilo poznato svega nekoliko ostataka s područja Europe, starijih od 28.000 godina.Profesor Erik Trinkaus sa Sveučilišta u St Louisu, u suradnji s kolegama došao je do otkrića da su ove kosti stare preko 30.000 godina i da sadržavaju obilježja suvremenog čovjeka (Homo Sapiens).

No, s druge strane, Professor Trinkaus i njegovi suradnici prepiru se oko pitanja sadržavaju li kosti također i neka obilježja neandertalca (Homo neanderthalensis).

Prema podacima do kojih se došlo istraživanjem fosilnih ostataka, neandertalci su stari otprilike oko 400.000 godina. Riječ je o zdepastim, fizički dominantnim stvorenjima, koja su živjela na području između Velike Britanije na Zapadu, Izraela na Jugu i Uzbekistana na Istoku.

Suvremeni je čovjek na tlo Europe došao prije otprilike 40.000 godina, nakon čega, u razdoblju od 10.000 godina neandertalci nestaju s europskog kontinenta.


Rekonstrukcija Homo Neanderthalensisa

I dok mnogi znanstvenici vjeruju da su jednostavno izumrli, drugi su uvjereni da su se neandertalci zapravo križali s homo sapiensom, te da su se neki njihovi geni zadržali i kod suvremenog čovjeka.

Tako i profesor Trinkaus i njegovi suradnici ukazuju na neka obilježja nađenih kostiju, karakteristična za izgled neandertalca. Oslanjajući se na svoja najnovija otkrića, oni tvrde sljedeće: Ovi pronalasci potvrđuju da teorija o doslovnoj smjeni neandertalaca više nema pokrića.

Profesor Clive Gamble s londonskog svučilišta smatra da karakteristike otkrivenih kostiju ne moraju nužno ukazivati na prisutnost neandertalskog gena, već da je moguće da je izgled starih Europljana jednostavno bio pomalo – smiješan.

Po njegovom se mišljenju do odgovora može doći jedino putem analize DNK.


Izvor: Tportal

  moguce, ovaj na slici podeseca na mog komsiju

potpisujem.