Crow
 
Crow (pl. Crows; Absaroka, Vrane). –Prerijsko pleme Siouan Indijanaca sa rijeke Yellowstone i njenih pritoka, danas na rezervatu Crow u Motani. Vrane su porijeklom od Hidatsa ili Velikog Trbuha Missourija, od kojih su se odvojili negdje između 1400. do 1500. pod imenom Absaroka, odnosno Absároke, u značenju ‘ bird-people’ ili 'crow- , sparrowhak-people’. Rana populacija (1780.) iznosila je 4,000; u novije vrijeme 7,000 (1977.).

Sadržaj
1 Ime
2 Bande
3 Povijest
4 Život i običaji Vrana
5 Vanjske poveznice

Ime
 
Crow ili Vrana Indijanci sami sebe nazivaju Absároke, imenom koji označava ‘narod vrana’ ili ‘ptičji narod’ , 'bird-people', 'crow-people', ili jednostavno 'crow', što je engleski prijevod njihovog imena. Francuzi ih također nazivaju svojim prijevodom 'gens des corbeaux’. Hidatsa naziv Kihnatsa "they who refused the paunch", odnosi se na njihovu separaciju od plemena Gros Ventre of the Missouri, ili Velikog Trbuha Prerije.Oni se ipak najčešće nazivaju Vranama i u drugim indijanskim jezicima, pa su im i sami matični Hidatse preveli njihovo separatističko ime sa Par-is-ca-oh-pan-ga, ili ‚ crow people. Isto značenje ‚crow people’ imaju nazivi Cheyenne Indijanaca O-e'-tun'-i-o, kao i Arapaho naziv Hounena, naprosto ‚crow men’. Ne baš njima u susjedstvu, ime ‚crow’ dali su im Wyandoti koje su u njihovom jeziku kaže Yaxkqa'-a. Crow Indijanci poznati su po svom običaju nošenja veoma duge kose, ovaj podatak sačuvan je imenu Long-haired Indians koje im je dao Sanford (1819). Susjedna plemena sa kojima su Vrane dolazili u kontakt bijahu Mandan koji su ih nazivali Hahderuka, ima vjerojatno isto značenje kao i jedan od Hidatsa naziva Haideroka. Prerijski Siksika nazivaše ih Issappo', a Indijanci Yankton Kangitoka. Zapadna Salishan plemena također ih poznaju, to su Okanagan, koji ih zovu Stimk; Flathead kao Stémtchi i Kalispel Stémchi.

Bande
 
Grass Dance Crow Indijanaca, ovaj ples raširen je među prerijskim plemenima. To je sveti ritual koji je dio duge i kompleksne ceremonije među ratničkim društvoma prerijskih Indijanaca. Očuvao se do danas, ali je postao atrakcija turistima koji Indijancima osiguravaju izvor dolara.

Odvojivši se od matičnih Hidatsa, Crowi se upućuju u područje rijeke Yellowstone. Podijeliše se ovdje na nekoliko skupina koja po geografskim lokacijama dobiše nazive River Crows i Mountain Crows. River Crows naseliše teritorij duž rijeka Musselshell i Yellowstone, to je područje južno od Missourija. Njih su prozvali i Minë'sepëre, ili Black Lodges. Mountain Crows naseliše Upper Yellowstone i planine Bighorn. Ovi se ustvari razdvojiše na dvije bande, jedna je Erarapi'o ili Kicked-in-their-bellies, oni su Vrane–Udareni-u-Trbuh, lutali su bazenom Bighorna u današnjem sjevernom Wyomingu. Njihovi srodnici A`c'araho' ili Many-Lodges, obično nazivani Mountain Crows, ponekad i Main Camps nađoše stanište na gornjem Yellowstone i planinama Bighorn.

Povijest

Vrane su se odcijepili od matičnog plemena, računaju antropolozi, negdje između 1400. i 1500. godine. –Lingvisti drže da se ovo moralo dogoditi između 900. i 1000. godine, svoje proračune temelje na razlici koje su nastale između jezika crow i matičnih Hidatsa. Sama seoba temelji se na legendi o potrazi za svetim duhanom, kojega je sa svojim sljedbenicima krenuo tražiti No Vitals. Dođe tako do odvajanja od plemena. Poglavica No Vitals (Migration Stories) povede sa sobom oko 400 ljudi i krene pješice na svoju prvu odiseju, u područje kanadskog Rocky Mountainsa, u sadašnjoj Alberti. Na ovaj put uputile su ga vizije koje je imao, no ne ostvariše se. No Vitals nije pronašao sveti duhan i vratio se kući, na Missouri kako bi doživio nove vizije. Drugi puta uputio se na područje Bighorn Mountainsa, tu je pronašao sveti dughan (Nicotiana multivalvis i N. quadrivalvis), rastao je u dolinama Bighorna, i njegova malena banda tu se doselila. -Crowi uskoro postadoše nomadski lovci. Oni među prvima postadoše vlasnici konja i poznati trgovci. Konja u Americi nije bilo nekih 10,000 godina, oni ga dobiše negdje 1670.-tih godina, bili su arapske i andaluzijske pasmine, koje su ponovno uveli španjolski konkvistadori. Crowi lijepo žive u novoj domovini, prvog bijelog čovjeka ugledaše tek 1743., točnije braću Verendrye. Godine 1805./6. kroz njihovu zemlju prolazi poznata ekspedicija Lewisa & Clarka. Nešto kasnije (1825.) Crowi potpisuju 'prijateljski ugovor' [Friendship Treaty] sa SAD, a onda katastrofa. Između 1843. i 1845. epidemija boginja, od 8,000 Indiajnaca, preživi samo 1,000. Ne daju mira ni Sijuksi, negdje 1850. cijeli Crow-teritorij pod njihovom je opsadom, no uzalud. Vrane odnesoše pobjedu. Sijuksi nemaju mira ni dalje, nekih 14 godina poslije (1864.), udruženi sa Šajenima i Arapahosima pokušaše da zatru Vrane. Desilo se to 7 milja (11 km), sjeverno od današnjeg Pryora u Montani, ipak nisu uspjeli, Vrane se obraniše. Negdje 1868. Crowi dobiše svoj rezervat na nekadašnjem plemenskom teritoriju, gdje će ostati do danas, a njihove neprijatelje Siouxe čekaju borbe sa Custerom.

Izvor: Wikipedia