'Velika jezera' na Titanu



Cassinijev radar otkrio je nešto izvanredno – jezera. Znanstvenici vjeruju da nisu puna vode nego tekućih ugljikohidrata. Tako je Titan postao drugo nebesko tijelo s jezerima.

Vrlo pouzdani Cassinijev radarski sustav je u nedavno dovršenom mjerenju pružio vrlo jake dokaze o jezerima tekućeg metana, zapaljivog ugljikohidrata na Titanu.

Tamna područja, koja iz svemira podsjećaju na zemaljska jezera, razbacana su na većim visinama diljem šireg područja oko sjevernog pola Saturnovog mjeseca.

Znanstvenici su pretpostavljali da bi na Titanu mogla postojati jezera tekućeg metana ili etana, posebice oko hladnijih polarnih područja.

Na slikama koje je poslala letjelica vide se tamne mrlje, od kojih vode kanali. Kanali su takvog oblika da znanstvenici tvrde da su oblikovani tekućinom.

Neke od mrlja i kanala koji ih povezuju su potpuno crni, što znači da zapravo ne vraćaju natrag nikakav radarski signal i zato prelet svemirske letjelice iznad tog područja mora biti vrlo nježan.



Na nekim se mjestima oko tamnih mrlja vide obale, što ukazuje na naslage, koje su mogle nastati hlapljenjem tekućine.

Za razliku od tekuće vode, obilje metana u Titanovoj atmosferi je, isto kao i etan, zbog uvjeta koji tamo vladaju, stabilno u tekućem stanju.

Zbog tih razloga znanstvenici tamna područja objašnjavaju kao jezera tekućeg metana ili etana, što Titan, uz Zemlju, čini jedinim tijelom u Sunčevom sustavu koje ima jezera.

No, takva se jezera s vremenom otapaju i skrućuju, a vjetrovi mogu mijenjati naboranost njihove površine. A tek bi ponovljena mjerenja trebala dokazati radi li se zaista o tekućim površinama.

Ove dvije radarske slike snimljene su 21. srpnja 2006. Gornji dio slike prikazuje područje veličine od oko 420x150 kilometara, sa središtem u 80. stupnju sjeverne širine i 92. stupnju zapadne dužine.

Donji dio slike ima središte u 78. stupnju sjeverne širine i 18. stupnju zapadne dužine, a prikazuje područje od oko 475x150 kilometara. Najmanji detalji na slikama imaju promjer od oko 500 metara.

Misija Cassini-Huygens je zajednički projekt NASA-e, ESA-e i Talijanske svemirske agencije. Jet Propulsion Laboratory, dio Kalifornijskog tehnološkog instituta, vodi misiju za NASA-in Direktorat znanstvenih misija u Washingtonu.

JPL je projektirao, razvio i konstruirao orbiter Cassini. Radarski instrument napravili su JPL i Talijanska svemirska agencija u suradnji sa znanstvenicima iz raznih europskih zemalja i SAD-a.

Izvor: NetPortal

cool

pa ima i na marsu vode ,

A gdje je titan

Titan je Saturnov pratilac

za mars smo znhsli da ima leda