Ruska interkontinentalna raketa, prenamijenjena u mirovne svrhe, uništila je lani sondu Cryosat. Ona je trebala iz svemira promatrati Arktičko more, a na kraju je završila u njemu. Sad se gradi nova.
Ponovo će poletjeti Cryosat, novi satelit za promatranje leda, nakon što je njegov prethodnik pao u Arktičko more samo nekoliko minuta po lansiranju iz sjeverne Rusije.
Europska svemirska agencija (ESA) odlučila je konstruirati kopiju letjelice vrijedne 135 milijuna eura. Zasad se procjenjuje da bi Cryosat-2 mogao biti lansiran za tri godine.
Cilj misije Cryosat je proučiti kako Zemljin ledeni pokrov reagira na klimatske promjene, jer je sve više dokaza da se na nekim područjima led stanjuje.
Britanski znanstvenici uključeni u misiju rekli su BBC-u da je Cryosat prevažan da bi se od njega tek tako odustalo. Profesor Duncan Wingham s londonskog University Collegea kaže: "Svi uključeni u projekt trebali bi s razlogom biti ponosni na svoj doprinos - bio malen ili velik - u tome da se Cryosatu-2 pruži prilika da se dokaže. Za mene je veliko priznanje kad vidim da naš mali projekt ima tako široku podršku."
ESA-ina sonda Cryostat izgubljena je nedugo nakon polijetanja s kozmodroma Plesetsk na sjeveru Rusije. Pala je baš u ocean koji je iz Zemljine orbite trebala nadgledati. Ruski istražitelji kasnije su zaključili da je krivac za pad bio problem sa softverom modificiranog ruskog interkontinentalnog balističkog projektila, koji je sondu nosio prema svemiru.
Ministri članica Europske unije složili su se još u prosincu prošle godine da je ponovo lansiranje Cryosata prioritet. No, konačnu odluku donijeli su članovi ESA-inog Upravnog odbora za Program promatranja Zemlje, koji su se ovog tjedna sastali u Parizu.
Neki od vodećih svjetskih znanstvenika javno su podržali Cryosat-2, ističući da će podaci koje on prikupi uveliko unaprijediti razumijevanje klimatskih promjena.
Profesor Julian Dowdeswell, ravnatelj Polarnog istraživačkog instituta Scott pri Sveučilištu u Cambridgeu, kaže da će Cryosat-2 pomoći u pronalaženju odgovora na pitanje povećavaju li se ili smanjuju veliki ledeni pokrivači na Grenlandu i Antarktici. Cryosat-2 će letjeti bliže polovima nego prethodni sateliti i tako prikupiti vrijedne podatke koji znanstvenicima još nedostaju.
"U našem znanju o Antarktiku dosad smo imali ogromnu rupu - posebno o području južno od 81° geografske širine pa do samog pola, a to je velo velik dio antarktičkog ledenog pokrova. S Cryosatom, nepokriveno područje ostat će jako maleno", rekao je profesor Dowdeswell.
Prethodni članci: ESA klonira izgubljeni satelit (11.10.2005.)
Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.
Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.
Tema: 
