Čokolada - poslastica i lijek

Čokolada nije samo delicija u kojoj uživaju svi bez obzira na dob. Ona je zdrava i ljekovita jer smanjuje stres, pomaže u sprečavanju srčanih bolesti, jača imunitet, djeluje antidepresivno, ali i kao afrodizijak Theobroma cacao



Ovisno o procesu proizvodnje, različite vrste čokolade sadržavaju različitu količinu flavonoida. Bijela čokolada primjerice sadrži zanemarivu količinu tog antioksidansa, dok je crna čokolada bogata tim vrlo korisnim sastojkom i ujedno najzdravija. Ona ima visok udio kakaovca, dok je mliječna čokolada koja se uglavnom najviše konzumira najnezdravija zbog visokog postotka masti i šećera. Crna čokolada je pak iznimno bogata polifenolima, tvarima koje štite od bolesti srca i krvnih žila.

Čokolada je najbolji poznati antioksidans i magnezijem najbogatija namirnica. Pomaže u sprečavanju srčanih bolesti, povišenog krvnog tlaka i dijabetesa. Nekoliko kockica crne čokolade na dan ima isti učinak kao i aspirin u smanjivanju koagulacije krvi i opasnosti od začepljenja arterija s kojim kreću brojne srčane tegobe.

Osim protektivnog djelovanja na kardiovaskularni sustav, poznato je da kakao, glavni sastojak čokolade, sadržava flavonoid teobromid čiji je učinak protiv kašlja skoro tri puta snažniji od djelovanja kodeina.

Otprije znamo da je čokolada izvor nekih vrijednih nutrijenata te da u većim količinama djeluje blago antidepresivno. Osim što sadrži veliku količinu antioksidansa koji pozitivno utječu na zdravlje i imunitet općenito, tamna čokolada ima još dva sastojka ključna za seksualnu želju.



Feniletilamin je kemikalija za koju se vjeruje da podiže raspoloženje, a teobromin, alkaloid srodan kofeinu, također 'diže' i dušu i tijelo. Talijanski znanstvenici kažu da žene koje redovito jedu čokoladu imaju izraženiji libido, lakše i jače se uzbude kad je seks u pitanju, a i orgazam doživljavaju lakše i češće.

Čokolada oslobađa hormone sreće koji su najbolji lijek protiv stresa i boli te čak potiču i naš imunološki sustav, čime čokolada pridonosi dugovječnosti.

Zato ne izbjegavajte čokoladu, već samo obratite više pažnje na to kakvu čokoladu jedete. Birajte onu s visokim udjelom kakaovca koja blagotvorno djeluje na vaše zdravlje. Uostalom, pokušaj da prestanete misliti na slastice koje debljaju, ali u kojima zaista uživate, mogao bi imati sasvim suprotan učinak i navesti vas da jedete – više. Istraživanja su naime potvrdila da je istina da potiskivanje određenih misli i osjećaja vodi u to da oni postaju sve dominantniji.

Kako je nastala čokolada

Čokoladu su otkrili španjolski konkvistadori koji su kakaovac u 16. stoljeću prenijeli iz Meksika. Kakaovac ili Theobroma cacao, kako mu i samo ime kaže, doslovno je hrana bogova. To je tropsko stablo koje uspijeva samo unutar 20 stupnjeva oko ekvatora. Vrlo je zahtjevna biljka, a rađa samo 20 godina. Plodovi se beru tijekom cijele godine, a iz njih se kasnije ručno vadi oko 20 do 50 blijedožutih zrna sjemena.



Zrna su spremna za preradu tek nakon što tjedan dana fermentiraju i time izgube gorčinu i poprime smeđu boju. Za samo jedan kilogram potrebno je čak tisuću zrna kakaovca. No urod je najčešće nepredvidljiv i neujednačen zbog čega na tržištu često vlada nestašica kakaa. Zato veliki proizvođači čokolade rezerviraju većinu svjetskog uroda i po nekoliko godina unaprijed.

Čokolada se zapravo razvila iz osjetljivosti Europljana na gorak napitak starih Maja, zvan chocolatl. Maje su prvi kultivirali kakaovac, i to još prije 2.600 godina. Popularan napitak koji su voljeli i Azteci spravljao se od zrna kakaovca, prženog kukuruza, vode, čilija i drugih začina. Europljani iz recepta izbacuju čili i dodaju šećer, cimet i muškatni oraščić, pa je novonastala poslastica cijelo stoljeće bila velika tajna španjolskog dvora.

No čokolada u kakvoj uživamo danas nastaje u 18. stoljeću u Nizozemskoj. Ondje su naime kakao u prahu pomiješali s vodom, mlijekom, kakao maslacem i šećerom i tako je nastala prva prava čvrsta čokolada.

Izvor: Tportal