Čip u mozgu čita ljudske misli :: Arhiva: Nauka ~ Tehnika ~ Military

Čip u mozgu čita ljudske misli

25-godišnji Matthew Nagle zaigrao je i video igricu Tetris jednostavno mislima kontrolirajući stanje na monitoru uz pomoć sićušnih elektroda ugrađenih u njegov mozak.
Dvadesetpetogodišnji paralizirani Amerikanac postao je prva osoba na svijetu kojoj je u mozak ugrađen minijaturni čip koji uz pomoć elektroda povezanih s računalom može čitati misli.


Dvadesetpetogodišnji Matthew Nagle od posljedica ranjavanja nožem 2001. godine ostao je paraliziran od vrata nadolje i od tada je prikovan za invalidska kolica.

Nesvakidašnja operacija izvedena je u bolnici New England Sinai u Massachusettsu prošlo ljeto i nakon oporavka on sada može kontrolirati svakodnevne objekte jednostavno tako da pomisli na njih. Čip koji su mu ugradili u mozak čita njegove misli i šalje ih kompjutoru na dešifriranje.

Matthew primjerice može pomisliti na svoj televizor i on će se upaliti ili ugasiti, mislima također može mijenjati programe, povećavati i smanjivati glasnost, a sve to zahvaljujući tehnologiji i softveru koji su povezani s uređajima smještenim u njegovom domu.

Znanstvenici su radili neko vrijeme kako bi izumili tehnologiju koja će omogućiti paraliziranim ljudima da mozgom kontroliraju uređaje. Prve studije koje su izradili pokazale su da majmuni mogu kontrolirati kompjutore s elektrodama implatiranim u njihov mozak. Sada je očito došlo vrijeme da se ta tehnologija primjeni i na ljude.

Prvi uspjeh na ovom polju zabilježen je kod četvero ljudi, od kojih su dvoje djelomično paralizirani i prikovani za invalidska kolica, kada im je bilo omogućeno da miču kursor na kompjutoru dok nose kapu s 64 elektrode koje čitaju mozgovne valove.

Matthewov uređaj, nazvan BrainGate, je znatno sofisticiraniji i sastoji se od stotinjak elektroda tankih poput vlasti kose koji su implatirani jedan milimetar u dio korteksa njegovog mozga koji kontrolira pokrete. Žice potom sprovode informacije iz elektroda direktno u kompjutor koji analizira mozgovne signale.

Signali se potom interpretiraju i prevode u pokrete kursora, omogućujući korisniku novi način kontrole uređaja kao što je upravljanje kompjutorom mislima.

Profesor John Donoghue, ekspert za neuroznstveno polje na Brown sveučilištu na Rhode Islandu, je znanstvenik koji stoji iza ovog produkta koji je proizveo istraživački centar Cyberkinetics:

"Kompjutorski monitor se ponaša isto kao i daljinski upravljač za televizor. Nastojeći da pokaže neki izbor pacijent samo treba proći kursorom preko ikonice i to je ekvivalentno tome kao da kursorom klikne na tu ikonicu".

Primjerice, Matthew može koristiti misli da pokrene protetičku ruku kako bi primio neki predmet i stavio ga na neko određeno mjesto.

Profesor Donoghue nada se da će implatanti poput ovih konačno omogućiti paraliziranim ljudima da ponovno mogu koristiti svoje ekstremitete.

Dugoročni cilj je da se krerira paket veličine prosječnog mobitela koji bi imao napajanje na baterije i koji bi elektricitetom stimulirao pacijentove vlastite mišiće.

Ipak to će biti vrlo teško izvedivo.

"Jednostavni pokret kojeg mi uzimamo zdravo za gotovo u biti uključuje kompleksne električne signale koje će biti teško zamijeniti", rekao je dr Richard Apps, neuropsihijatar na britanskom sveučilištu Bristol.

"Postoje milijuni i mlilijuni neurona u mozgu koji su povezani s pokretom. Mozgovni čip koji je ugrađen u čovjeka barata sa samo malim brojem njih", rekao je dr. Apps, dodajući da je unatoč tome ovaj projekt izuzetno uzbudljiv.

"To je zaista izvanredno! Izgleda da smo probili led te napravili prvi korak i dokazano najizazovniji korak prema pokretanju ruku. Sama mogućnost da se na taj način može dohvatiti neki objekt je veliki korak prema naprijed", rekao je on.


IskonInternet
01.04.2005.