Čega se Hrvati najviše boje kad je riječ o EU :: Politicki ~ Geopoliticki forum

Odlican tekst

1. Izgubiti ćemo sir i vrhnje kao autentični hrvatski domaći proizvod.

Strategija Europske unije je osigurati potrošačima sigurnu i zdravu hranu bez obzira gdje je uzgojena i proizvedena. Međutim, takav siguran sustav omogućuje raznolikost i ne “guši” tradicionalna jela i specijalitete. Drugim riječima, Hrvatska neće izgubiti svoje “sir i vrhnje”, ali će se i mali proizvođači morati pridržavati standarda proizvodnje sigurne hrane u higijenskim uvjetima. Najstroži standardi i promjene čekaju manje ili veće proizvođače koji se odluče za izvoz svojih proizvoda u zemlje EU.

2. Ugasiti će se tradicionalno seosko “kolinje”.

Kolinje kao jedna od hrvatskih tradicija neće se ugasiti jer je uglavnom riječ o proizvodima za osobne potrebe koji nisu namijenjeni tržištu. Međutim, da bi i ti proizvodi za osobne potrebe bili sigurni životinje će morati biti testirane na zarazne bolesti. Novost su propisi EU koji propisuju da se domaće životinje mogu usmrćivati isključivo bez nepotrebnog mučenja pa će se životinje moći klati samo ako su omamljene. Razlika je kod mesa i mesnih proizvoda namijenjenih za tržište koji će morati dolaziti iz klaonica i pogona za preradu mesa koji će morati raditi u skladu s europskim higijenskim i sanitarnim standardima.

3. Zabranit će se pečenje rakije.

Proizvodnja alkoholnih pića pa tako i pečenje rakije za osobne potrebe i dalje će biti moguća, međutim ako će ti proizvodi biti namijenjeni tržištu hrvatski i europski zakoni propisuju obveznu deklaraciju sa svim relevantnim podacima. Probleme bi tako mogli imati samo brojni neregistrirani prodavači koji nude svoje proizvode na tržnicama i uz ceste, a koje čekaju vrlo rigorozni propisi EU. Oni uključuju registraciju obrta, higijenu proizvodnje, kontrolu kakvoće te deklariranje proizvoda za prodaju.

4. Nećemo moći saditi nove masline i vinovu lozu.

Poljoprivredna politika EU predviđa sustav potpora poljoprivrednoj proizvodnji te određivanje proizvodnih kvota poljoprivrednih proizvoda u okviru kojih svaka država članica može plasirati svoje proizvode bez carinskih ograničenja na zajedničko europsko tržište. Hrvatskoj je cilj do ulaska u EU povećati nasade maslina i vinove loze jer će se proizvodne kvote odrediti prema prosjeku proizvodnje u posljednjih nekoliko godina. Nakon što jednom dobije kvote Hrvatska će teško opravdati daljnje povećanje nasada s ciljem izvoza. To se pak neće odnositi na sadnju novih maslina ili vinove loze za osobne potrebe.

5. Rasprodaja nekretnina strancima.

Kao uvjet za ulazak u EU Hrvatska je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju pristala na potpunu liberalizaciju tržišta nekretnina od 1.veljače 2009.godine. To znači da će građani EU moću kupovati nekretnine u Hrvatskoj uz izuzetak poljoprivrednog zemljišta i zaštičenih područja prirode. Trenutno u Hrvatskoj nekretnine mogu kupovati samo državljani zemalja s kojima je Hrvatska potpisala ugovore o reciprocitetu odnosno državljani zemalja u kojima Hrvati mogu kupovati nekretnine. Prijedlog je u pregovorima izboriti što je moguće više izuzeća i prijelaznih rokova.

6. U Hrvatsku će doći velik broj “jeftinijih” radnika iz drugih zemalja.

Sloboda kretanja radnika jedna je od četiri slobode na kojima se temelji tržište EU, a riječ je o slobodi kretanja roba, kapitala, usluga i radne snage. Većina zemalja koje su naknadno ulazile u EU dobile su tranzicijsko razdoblje jer su se pojedine stare članice bojale priljeva “jeftine” radne snage. Do sada se pokazalo da su ti strahovi bili neopravdani jer radnici ipak nisu toliko mobilni pa niti Hrvatska ne treba strahovati . EU je uglavnom suočena s manjkom kvalitetne radne snage pa nema većih emigracija koje se najčešće događaju u zapadne europske zemlje koje nude veće plaće. Za očekivati je da će i od Hrvatske biti zatraženo tranzicijsko razdoblje.

7. Povećat će se cijene zbog uvođenja eura.

Prema procjenama stručnjaka s Ekonomskog instituta, koji su izradili studiju o učincima ulaska Hrvatske u EU, hrvatski građani ne bi trebali strahovati od značajnijih poskupljenja. Osnovne životne potrepštine kao što je hrana ne bi trebale poskupjeti. Stručnjaci procjenjuju da bi se najveće povećanje cijena moglo dogoditi u sektoru nekretnina. I primjer susjedne Slovenije potvrdio je da su pokušaji nerealnog povećanja cijena pojedinih trgovaca i proizvođača nakon uvođenja eura vrlo brzo propali.

8. Izgubit ćemo vlastiti identitet.

Gubitak nacionalnog identiteta jedan je od najčešćih stereotipa koji se povezuju s ulaskom Hrvatske u EU. Da je riječ o neopravdanom strahu dokazuje činjenica da se to do sada nije dogodilo niti jednoj od 27 zemalja članica pa ne bi trebalo niti Hrvatskoj. Štoviše, kao jedan od ciljeva EU ističe se očuvanje identiteta i kulturne raznolikosti pa se često koristi termin da je EU “jedinstvena u različitosti”. Zaštita nacionalnog identiteta država članica zajamčena je i Ugovorom o EU koji kaže “Unija će poštovati nacionalne identitete svojih država članica”.

9. Hrvatsku će preplaviti strani proizvodi i uništiti domaću proizvodnju.

Hrvatska je već liberalizirala trgovinu industrijskim proizvodima s državama EU pa samim ulaskom neće doći do značajnijih promjena. EU ima stroga pravila u području proizvodnje i trgovine koje će morati primjenjivati hrvatski proizvođači koji će htjeti plasirati svoje proizvode na europsko tržište, ali i svi koji ulaze na naše tržište. To znači da će uvozna roba biti i kvalitetnija nego sada pa će hrvatski građani moći primjerice kupiti uvozni deterdžent neke robne marke iste kvalitete kao i u Francuskoj.

jutarnji.hr