Borba za Mjesec



Među znanstvenicima se razvila velika, ali i zdrava, kažu, rasprava oko toga trebaju li na Mjesec ići ljudi ili roboti te trebaju li ići na poznata ekvatorijalna područja ili u neistražene, ali sunčane polarne regije.   

Slična se rasprava vodila i tijekom pripremnih faza za misije Marsovih rovera, a glavno pitanje koje se postavlja je trebaju li se najprije roboti, a kasnije i misije s ljudskim posadama fokusirati na dobro poznata ekvatorijalna područja ili na obećavajuća, ali uvelike nepoznata polarna područja.

Nedavno je David McKay, glavni znanstvenik za astrobiologiju u NASA-inom Svemirskom centru Johnson u Houstonu, odaslao pismo namjere u kojem predlaže da barem jedno mjesto slijetanja bude u tamnim vulkanskim naslagama, zvanim piroklastični depozit, koje se uglavnom nalaze podalje od Mjesečevih polova.

Pretpostavlja se da su duboke naslage čestica ekstremno finih zrnaca bogate metalima koji bi se mogli iskoristiti za in situ proizvodnju.

"Osim sirovina", kaže McKay, "generalna je prednost što proizvodnja kisika i vodika iz lunarne piroklastike može biti značajnije jeftinija i jednostavnija nego iz bilo kojeg drugog Mjesečevog izvora".

A ti bi elementi mogli biti ključni za održavanje života i proizvodnju goriva za dobivanje energije.

Pravi raskol
Ipak, mnogi istraživači tvrde da bi polarna područja morala biti top-prioritet. Veliki broj trenutnih i planiranih orbitalnih misija lako popuni neznanje o tim područjima. NASA-in Lunar Reconnaissance Orbiter, koji bi trebao biti lansiran krajem 2008., dizajniran je za potragu za resursima po čitavom Mjesecu, a kasnije bi misije samo mogle potvrditi njegove nalaze.

"Znanstvena zajednica za istraživanje Mjeseca zaista je podijeljena oko mjesta budućih slijetanja", kaže Butler Hine, zamjenik menadžera Programa Robotic Lunar Exploration u Istraživačkom centru Ames u Kaliforniji.

"Pola znanstvenika kaže da su najinteresantnije mjesto polarna područja, dok druga polovica tvrdi da su to ekvatorijalna područja", kaže on. "No, moje je predviđanje da će prvi landeri ići u polarne krajeve Mjeseca."


Na karti su prikazana mjesta spuštanja misija Surveyor (žuto), Apollo (zeleno) i Luna (crveno), koja su uglavnom centrirana oko Mjesečevog ekvatora    

Vodena zamka
Drugi kažu da debata nije tako oštra. Lunarni i planetarni znanstvenik Charles Wood s Jezuitskog sveučilišta Wheeling, kaže da "izgleda da je trend da se ide na polove". A McKayevo pismo opisuje kao "osvježavajuću promjenu mišljenja".

Razlog više za istraživanje sjevernih polarnih područja pronađen je u mogućnosti da vodeni led s kometa možda leži smrznut u sjenovitim kraterima. Neke potencijalne sjenovite vodene zamke nalaze se blizu mjesta koje je gotovo stalno izloženo Suncu.

Teorija o vodenom ledu je dobila novi zamah podacima s Lunar Prospector Orbitera, koji pokazuju obilje atoma vodika na polovima. No, nitko pozdano ne zna je li taj vodik u obliku vodenog leda.

Neka svjetlo radi
"I bez povećanih razina vodika, više Sučevog svjetla je dovoljan razlog za ići na polove", kaže Ben Bussey, iz Laboratorija za primijenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins.

On je 2005. u magazinu Nature objavio tekst u kojem tvrdi da su podaci iz misije Clementine iz 1994. otkrili nekoliko mjesta visoko na zidovima kratera blizu sjevernog pola koja su tijekom ljeta stalno osvijetljena čitav lunarni dan, gotovo 29 zemaljskih dana.

"Polovi mogu biti najbolje mjesto za drugotrajniji boravak", kaže. "Svjetlo to omogućuje."

Znanstvenici vjeruju da horizontalni solarni paneli na polovima mogu skupljati Sunčevu energiju najmanje 75% vremena, dok bi oni na ekvatorijalnim područjima to mogli samo tijekom 14 dana, s 14 bi dana bili u potpunom mraku.

Računalni modeli pokazuju da temperatura na polovima varira do 10 stupnjeva oko -50°C, dok temperature na Mjesečevom ekvatoru fluktuiraju između -180 i 100°C.

Više:
Lunar Reconnaissance Orbiter
NASA Ames Research Center
Clementine, Strategic Defense Initiative Organization and NASA

   
IskonInternet   
07.02.2006.

Je li urbanizovan? Kupio bi' jedan plac, ne trazi 'leba! 

Posto vidim, da mi niko ne odgovara na pitanje, koje je , ruku na srce, postavljeno kao da nema blage veze sa zivotom, izgleda, da cu morati da budem ozbiljniji.
Naime, posto je Mijesec jos uvijek nenaseljen, on, samim tim, nema ni titulara koji ga posijeduje. Moje "komicno" pitanje, imalo je za cilj da isprovocira postove na tu temu, ali posto nije, ponovo "bacam rukavicu u lice" svima koji zele, na saljiv ili ozviljan nacin, da diskutuju o tome.
PS. zamislite Mijesec za 100 godina? ili 200? 

Mislim da je neka američka kompanija pre par godina počela sa prodajom placeva na mesecu.

Kako mozes da prodajes nesto sto nije tvoje?! Odakle toj kompaniji mesec?! Kad je kupila?!

hehehhehhe budalastine

Pa zar je to bitno što nije njihovo, bitno je da su komercijalizovali ideju.

Ako ste zainteresovani za kupovinu.

http://www.lunarlandowner.com/

Dobro, hoce neko da kupi plac na Marsu? Evo ja cu da mu prodam

Pa nisu naivni oni što prodaju nego oni što kupuju.
Ajd' kolko košta...

Zavisi da li ces parcelu sa pogledom ili ne

Naravno da hoću sa pogledom, za šta me ti smatraš... 

                             
                 
Ja bih uzeo na tamnoj strani, ne podnosim dnevnu svijetlost.
A i citao sam negdije, da bi ljudi na Mijesecu zivjeli duze (znatno duze, duplo), pa da se zbog toga odlozila gradnja prve svemirske stanice na drugom nebeskom tijelu, planirana za pocetak 2020. godine.
Ako neko zna nesto vise, neka javi!