Bijesni šišmiši napadaju djecu
 
 
Šišmiš vampir, Desmodus rotundus
 
Brazilsku djecu u snu, osim snova, pohode i bijesni šišmiši vampiri, koji su već ubili 23 osobe i ugrizli ih više od 1300. Velika većina su djeca koja niti ne znaju što im se dogodilo.
 

Leteće nemani ulaze u domove po noći i piju krv s dječih obraza ili prstiju. Brazilske vlasti veliki broj djece među umrlima – 18 od 23 umrlih su djeca – pripisuju činjenici da djeca spavaju čvršće od odraslih i manje je vjerojatno da bi ih 'nježni' šišmiši mogli probuditi.

"Šišmiš vampir ne ostavlja veliku ranu, nego više malu ogrebotinu. Mnogi ljudi uopće ne znaju da su ugriženi", kaže Tony Fooks iz Laboratorija britanske veterinarske agencije.

Ako se ne liječi, bjesnoća je gotovo uvijek smrtonosna – virus napada središnji živčani sustav, uzrokujući neizdržive boli, smetenost i vrlo poremećeno mentalno stanje koje uključuje mnoge fobije, od kojih je najčešća hidrofobija, strah od vode.

No, ako se cjepivo primi unutar 24 sata od ugriza, oporavak je govoto zagarantiran.

Svi napadi u Brazilu dogodili su se po noći u svjerenoj pokrajini Maranhao. Državne medicinske službe ne znaju u koliko je ugriza prenešen virus bjesnoće pa je 1350 ljudi preventivno primilo cjepivo protiv bjesnoće.

Također su prskani i šišmiši iz zaraženih kolonija, ali otrovom, kako bi, vraćajući se u svoja legla odnijeli otrov i tako poubijali sve ostale šišmiše.

"Šišmiši vampiri obično se skrivaju od ljudi, no zbog bjesnoće su izgubili instiktivni strah pa traže obrok od ljudske krvi", kaže Fooks.

 
Šišmiši vampiri općenito nisu veliki pa većina ugriženih u snu niti ne zna što im se dogodilo

Lokalni dnevnik O Imparcial piše da mnogi domovi u pokrajini imaju rupe u podovima ili krovovima te da nemaju stakla na prozorima. Zato je stanovnicima savjetovano da noću ostaju u kućama, da spavaju ispod mreža za komarce te da u rupe u podovima i krovovima naguraju bananino lišće ili odjeću.

"Baš kao i kod malarije, spavanje pod mrežom za komarce je vrlo dobra preventiva, ali najsiromašniji, koji najčešće stanuju u najgorim kućama, ne mogu si priuštiti ni tu osnovnu zaštitu", kaže Sarah Cleaveland, stručnjakinja za bjesnoću sa Centra za tropsku veterinu i medicinu Sveučilišta u Edinburghu.

Bjesnoća se u Brazilu bilježi svake godine od 1986., ali vlasti ističu kako je ova godina najteža. Krvožedni šišmiši vampiri neprestano napadaju stoku i konje u čitavoj pokrajini. Učinici ugriza i bolesti koje šire šišmiši najveći su eknomski gubitak u tom kraju Brazila.

Za povećano širenje bjesnoće uglavnom se krive dva faktora: siječa amazonskih šuma prisiljava tisuće šišmiša da napušte staro stanište i potraže novo bliže ljudima. A šume se uglavnom i sjeku da bi se na čistine dovela stoka koja je izvrsni izvor hrane šišmišima čije se kolonije onda naglo povećavaju.

Lokalne vlasti posljednjih godina vode tešku borbu s bjesnoćom pasa, ali suzbijanje ne ide lako. Jedino rješenje u ovom trenutku je čuvati se ugriza. Pokušaji masovnog istrebljenja do sada nisu dali dobre rezultate zbog toga što šišmiši nastanjuju sakrivene džepove duboku u teško dostupnim pećinama.

Istraživači ubrzano rade na pronalaženju cjepiva protiv bjesnoće za šišmiše za koju se nadaju da bi moglo biti efikasniji način borbe od masovnih lovova na bijesne životinje.


 
IskonInternet

Uh pa to je odavno kod njih- zovu ih vampiri i prenose to njihovo besnilo.