Bicikl

Bicikl je kopneno prometno vozilo za prijevoz ljudi i tereta, najčešće na dva točka, koje se pokreće snagom ljudskih mišića. Radi se o najčešće korištenom prometalu; danas se procjenjuje da ima preko 1.000.000.000 bicikala na svijetu!

Povijest bicikla
 
Otkriće bicikla nije vezano za jedno određeno vrijeme odnosno ime konkretnog izumitelja. Kroz povijest je bilo više primjera vozila pokretanog ljudskom snagom, ali su često ona bila bitno drugačija od današnjeg koncepta bicikla. Osoba koja se spominje kao prvi vozač bicikla je njemački barun Karl von Drais, koji je 1817 godine svojevrsni bicikl na guranje nazvan draisine, a koji još postoji u muzeju Paleis het Loo u Apeldoornu, Nizozemska. Između 1850 i 1860 godine je Francuz Ernest Michaux sa svojim učenikom Pierre Lallementom razvijao bicikl s pedalama na prednjem velikom točku. Taj je bicikl Michaux kasnije i patentirao. Ovakvi su bicikli bili teško upravljivi i opasni, jer su padovi bili česti. Problemi sa upravljanjem su donekle smanjeni uvođenjem upravljača i pomicanja sjedala u bolji položaj, međutim pravi napredak je bio uvođenje lančanog pogona kojeg su osmislili J. K. Starley, J. H. Lawson, and Shergold. Starleyev model bicikla iz 1885 godine se najčešće smatra prvim modernim biciklom. Daljnje poboljšanje bilo je uvođenje pnemuatskih guma, 1888 godine, koje je uveo Škot John Boyd Dunlop.

Osnovni koncept bicikla do današnjih dana nije se bitno mijenjao, osim što je tehnološki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi, te su današnji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji.

Dijelovi bicikla

Osnovni dijelovi bicikla su dva točka, kostur bicikla, pedale s lančanim pogonom, kočnice, sjedalo i upravljač. Iako ne spada u osnovne dijelove, većina bicikala danas je opremljena i mjenjačem brzina. Ovisno o namjeni, pojedini tipovi bicikla imaju dodatne dijelove kao što su blatobrani, svjetla, košara za teret, itd. Također, postoje i izvedbe s više točkova, s više sjedala i sl.

Točkovi bicikla se sastoje od felge, osovine, žbica te gume sa zračnicom i ventilom.

Vrste bicikala
 
Cestovni natjecateljski bicikl je potpuno oslobođen dodatnih dijelova

Ovisno o namjeni, bicikli se bitno razlikuju po konstrukciji, veličini točkova i širini guma, obliku kostura i upravljača te drugoj dodatnoj opremi. Bicikli namijenjeni sportskim natjecanjima su tipično od lakših i čvrišćih materijala, uz minimum dodatne opreme kao što su blatobrani, svjetla i sl. Bicikl za rekreaciju ili za transport najčešće ima dodatnu opremu koja čini vožnju udobnijom ili praktičnijom.

Danas su prema razlici u konstrukciji najčešće korišteni slijedeći modeli:
Gradski bicikl, koji se često proizvodi u muškoj i ženskoj varijanti, a razlika je u kutu poprečne cijevi na kosturu. Ovi bicikli često imaju dodatnu opremu radi konfora vožnje, kao što su blatobrani, svjetla, košara za stvari i sl.
Cestovni bicikl, specifičnog savijenog oblika upravljača, najšešće vrlo tankih guma i oslobođen dodatne opreme radi smanjenja težine. Ovi su bicikli najčešće i najbrži, zbog male težine i tankih guma.
Brdski bicikli, s ravnim upravljačem, čvrstim kosturom najčešće od cijevi većeg profila nego li cestovni, u većini izvedbi i sa prednjim i/ili stražnjim amortizerima.
BMX je specifična izvedba bicikla manjih točkova i jednostavne konstrukcije
Članak Razgovor Uredi Stare izmjene

Izvor: Wikipedia

Dobar si brate!!! Ta mi tema ne bi pala na pamet... a kod nas se inace zvao "velosiped" i postojala su i "velosipedska drustva"