Imamo novi mjesec! :: Nauka ~ Tehnika ~ Military

Imamo novi mjesec!

Rudarenje na asteroidu, za sada samo kao umjetnički koncept

Asteroid 2003 YN107 se oko našeg planeta okrene jednom godišnje. S promjerom od samo 20 metara je premali da bi ga vidjeli golim okom, no ipak je tamo. I, vjerovali ili ne, ova vijest je stara sedam godina.

"2003 YN107 je 'stigao' 1999. godine", kaže Paul Chodas iz NASA-inog Near Earth Object Programa, "i od tada 'svrdla' oko Zemlje".

Zbog toga jer je tako mali i ne predstavlja baš nikakvu opasnost, privukao je malu pozornost javnosti. No, Chodas i njegovi kolege prate ga vrlo pažljivo. "To je jako zanimljiv objekt", kaže.

Većina asteroida, kad se približava Zemlji, jednostavno proleti. Dođu i odu, i tek povremeno osvanu kao vijest, najčešće oko točke kad su nam najbliže. 2003 YN107 je drugačiji: on je došao i ostao.
"Vjerujemo da je 2003 YN107 samo jedan od čitave populacije asteroida u blizini Zemlje koji nisu samo proletjeli. Oni se zaustave i svrdlaju u našem susjedstvu godinama prije nego nastave dalje", kaže Chodas.

Takvi se asteroidi zovu Zemljini koorbitalni asteroidi ili skraćeno "koorbitali". U biti, oni dijele Zemljinu orbitu i okrenu se oko Sunca jednom u gotovo točno godinu dana.

Povremeno se koorbital "uhvati" za Zemlju odostraga, povremeno iz potpuno drugog smjera i ples počne: asteroid, dok još kruži oko Sunca, počinje polako svrdlati oko našeg planeta.

"Takvi asteroidi zapravo nisu uhvaćeni Zemljinom gravitacijom", kaže Chodas. "Ali s naše točke gledišta – izgleda kao da imamo novi mjesec."

"Neki od njih mogu biti komadi koje je s Mjeseca, pravog Mjeseca, izbacio udar meteorita. Ostali vjerojatno dolaze iz asteroidnog pojasa", kaže Chodas. "Nijedan", naglašava, "nije dovoljno velik da prouzroči veću štetu ako i zaista udari u Zemlju".

Astronomi znaju za najmanje četiri mala asteroida koji mogu izvesti taj trik: 2003 YN107, 2002 AA29, 2004 GU9 i 2001 GO2.

"Možda ih ima još", kaže Chodas. Vjeruje da će se lista širiti napretkom u proučavanju asteroida, boljom pokrivenosti neba i većom osjetljivosti instrumenata.

Trenutno su blizu samo dva koorbitala: 2003 YN107 i 2004 GU9. Ostali su razbacani diljem Zemljine orbite.

Tipična svrdlasta putanja Zemljinog koorbitalnog asteroida

Vjerojatno je najzanimljiviji 2004 GU9. S promjerom od oko 200 metara, relativno je velik. A prema proračunima objavljenima u Monthly Notices of the Royal Astronomical Societyju (Stability Limits for the Quasi-satellite Orbit, S. Mikkola et al., 2006), oko Zemlje kruži već 500 godina.

A zbog svoje bi nevjerojatno stabilne "orbite" mogao biti ovdje – i sljedećih 500 godina.

No, znanstvenici trenutno više pažnje posvećuju 2003 YN107 iz vrlo jednostavnog razloga: spreman je za odlazak.

Svrdlasta orbita asteroida zaljuljala se 10. lipnja i on će se spustiti unutar 3,4 milijuna kilometara od Zemlje. Što je mrvicu bliže nego što je uobičajeno. Zauzvrat će Zemljina gravitacija asteroid dovoljno pogurati da nas napusti.

"Ovo je prilika gledati jedan asteroid i kako odlazi", kaže Chodas.

Ali neće otići zauvijek. Otprilike za 60 godina 2003 YN107 će se vratiti, opet privremeno igrajući ulogu svrdlajućeg mjesečića. U međuvremenu će i drugi koorbitali raditi isto.

"Svaki susret je prilika za istraživanje, čak i mogući profit", poručio je Chodas.

Čak ni najmoćniji teleskopi ne mogu vidjeti većinu tih sićušnih asteroida, oni su samo zrnce u okularu. No, jednog dana, kad svemirski programi napreduju, vjerojatno će se moći otići tamo, istražiti kamenčiće i iskoristiti njihove resurse.

"Za sada su samo kuriozitet", kaže Chodas.

Izvor: iPortal