Bakterije vrebaju

Sa ovim napasnicima treba se neprekidno boriti, a najviše ih je tamo gde ih najmanje očekujemo - u kuhinji i kancelariji



Sudopera
Obično su prljavije od većine toaleta. U odvodu sudopere prosečno se nalazi preko 300.000 različitih bakterija na samo jednom centimetru. Ako tome dodamo sunđer za pranje, mesto za ceđenje sudova i česmu - koji su takođe prepuni bakterija - jasno je koliku potencijalnu zdravstvenu opasnost krije obična sudopera. Kuhinjsku radnu ploču takođe treba redovno čistiti posle pripreme hrane, posebno nakon čišćenja svežeg mesa, voća i povrća, jer se baš na njima mogu nalaziti različite patogene bakterije, kao što su salmonela i ešerihija koli. Ruke redovno perite toplom vodom i sapunom, dobro ih trljajući najmanje 20 sekundi. Sunđere ćete najbolje dezinfikovati ako ih ubacite u mašinu za pranje sudova na program sušenja, što bi trebalo da uništi veliki broj bakterija na njima.

Korpe u prodavnicama
Na ručkama kolica i korpi u hipermarketima prilikom jednog istraživanja pronađeni su tragovi pljuvačke i fekalija. Budući da ih mnogo ljudi koristi, broj bakterija koje se mogu naći na njima je neverovatan. Kako biste smanjili rizik, nakon odlaska sa ovih mesta obavezno operite ruke ili ih obrišite antibakterijskim maramicama.

Telefon na poslu
Na slušalici telefona na centimetru kvadratnom prosečno se nalazi preko 60.000 bakterija. Ništa čistiji nisu ni kancelarijski sto, tastatura i miš. Telefoni i mobilni su ipak najprljaviji jer su prekriveni bakterijama koje smo na njih preneli rukama i disanjem. Ako jednom dnevno dezinfikujete ove predmete, rešićete se 99,9 odsto bakterija.
I za kraj: dobro je znati koliko ih je i gde se sve mogu naći, ali nemojte se panično bojati virusa i bakterija, jer smo ipak na većinu njih otporni.

Kada
Verovatno niste razmišljali o tome, ali mesto na kom se perete obično je i najprljavije. Jedno od poslednjih istraživanja pokazalo je da se bakterija stafilokoka, najčešći uzročnik kožnih infekcija, nalazi u 26 odsto ispitanih kada. Koliko je to alarmantan podatak najbolje govori činjenica da je ista bakterija pronađena u samo šest odsto ispitanih kanti za smeće. U kadama i tuš kabinama nalazi se više od 50.000 bakterija po kvadratnom centimetru. Budući da bakterije i viruse tokom kupanja ispirate sa sebe, oni završe na dnu kade, gde nastavljaju da se razmnožavaju u vlažnoj okolini koja im pogoduje. Najmanje jednom sedmično nanesite sredstvo za dezinfekciju na kadu i temeljno je očistite. Zatim je dobro isperite i osušite peškirom. Ukoliko je ostavite vlažnu, bakterije će preživeti i vaš trud će biti uzaludan.

Izvor: Kurir

Bakterije se kriju u posteljini, jastucima i madracu


   Sastavni dio svakog doma je spavaća soba. Mjesto gdje počinje i završava svaki dan najimtimniji je kutak životnog prostora, pa njegovu uređenju treba pristupiti vrlo pažljivo i s mjerom. Spavaća soba treba biti namještena sa što manje stvari. Ona nije mjesto za televizor, kompjuter ili sprave za vježbanje.
   Uklonite televizor iz spavaće sobe u dnevni boravak jer zvuk upaljenog televizora ne pridonosi kvalitetnijem snu. Ukoliko u sobi imate radni sto, odvojite ga paravanom od kreveta. Kada planirate mjesto za spavaću sobu u kući, svakako provjerite nacrte cijevi i spavaću sobu smjestite na ono mjesto koje ih ima najmanje, ili ih uopće nema. Organizirajte svoje ormare jer neuredna spavaća soba, prepuna razbacane odjeće, loše utiče na naše spavanje. Pokušajte sve svoje stvari držati na za to planiranim mjestima.

MJERE OPREZA
   Evo nekoliko mjera opreznosti za poboljšanje zdravstvenih uslova u sobi za spavanje:
- izbjegavati smještaj postelje između vrata i prozora, jer će onaj koji spava često biti izložen neželjenom strujanju vazduha i nezdravom propuhu, što može da dovede do prehlade, glavobolje i sličnih honičnih oboljenja;
- izbjegavati položaj uzglavlja nasuprot prozorskog otvora, jer će jutarnja svjetlost padati neposredno u oči onome ko se još nije probudio i time ga neposredno ometati pro odmoru;
- izbjegavati spavanje u sobi koja je s ulične strane, izuzetno bučne i zagađene gradske saobraćajnice jer će otvoreni prozor donijeti više štete nego koristi;
- izbjegavati spavanje u sobi koja graniči s nepopravljivo bučnim susjedima, jer će stalni sukobi dovesti do trajne nervne napetosti;
- najzad, ne pušiti u spavaćoj sobi već te i slične grijehe ostaviti pred vratima sobe koja treba da nam omogući dobar, okrepljujući odmor.

RAJ ZA GRINJE
   Također, i spavaće sobe kriju mnoge opasnosti. Ni one nisu imune na brojne bakterije, a najviše ih se nalazi u posteljini, jastucima i madracu. Jastuci bi se trebali mijenjati svake tri godine jer upijaju ulja iz tijela, te znoj i mrtve stanice, što predstavlja pravi raj za grinje, nejveče uzročnike alergija i respiratornih infekcija.
   Prati i čistiti jastuke gotovo je nemoguće, jer se time uništava materijal od kojeg su napravljeni, nakon čega spavanje na njima postaje mučenje. Zato bi bilo dobro promijeniti ih nakon dvije-tri godine, a isto vrijedi i za one punjene perjem.
   Jastučnice bi trebalo prati minimalno jednom sedmično, a idealno bi bilo prati ih dvaput sedmično, baš kao i plahte.
   Madraci se, naravno, ne mogu prati, a nisu baš ni jeftini da bi ih se prečesto mijenjalo. Dobar madrac traje otprilike deset godina, nakon čega bi ga trebalo zamijeniti, ali u međuvremenu bi bar dvaput godišnje trebalo okrenuti strane madraca kako biste što ugodnije na njemu spavali i tako izbjegli neudobne udubine i izbočine.