Piše: Željko Rogošić, 07.04.2008. | br. 647
Ekskluzivno
Bajić na tragu monstrumima iz vojnog logora Kerestinec

Državno odvjetništvo otvorilo je istragu o mučenju i iživljavanju nad ratnim zarobljenicima i civilima u nekadašnjoj raketnoj bazi Kerestinec nadomak Samobora

Dobroslav Gračanin bio je među prvimDobroslav Gračanin bio je među prvimHrvatska će se morati suočiti s, do sada javnosti potpuno nepoznatim, tragičnim zbivanjima tijekom 1992. godine u zatvoru-logoru Kerestinec, nadomak Zagreba. Nakon niza prikupljenih dokaza, nekoliko podnesenih kaznenih prijava, državni odvjetnik Mladen Bajić je u ljeto 2007. naredio provođenje istražnih radnji u svezi sa sumnjama u počinjenje zločina prema ratnim zarobljenicima i civilima koji su u Kerestincu zatočeni tijekom 1992. i 1993., i prema kojima se postupalo protivno Ženevskoj konvenciji i ratnom i humanitarnom pravu. Državno odvjetništvo se konačno odlučilo otvoriti istragu nakon što je u srpnju 2007. zaprimilo kaznenu prijavu protiv nepoznatih počinitelja ratnih zločina u logoru Kerestinec, koju je poslao bivši major JNA Tomislav Božović, iako su se saznanja o događajima u ovom zatvoru prikupljala i ranije.

NEKADAŠNJI LOGOR KERESTINEC u kojem su tijekom 1992. mučeni zarobljenici i civili danas je dio Državnog arhivaNEKADAŠNJI LOGOR KERESTINEC u kojem su tijekom 1992. mučeni zarobljenici i civili danas je dio Državnog arhivaPremda je Državno odvjetništvo prikupilo iskaze aktivnih vojnih osoba za koje se misli da su uključene ili imaju saznanja u svezi sa zbivanjima u Kerestincu, te pribavilo iscrpnu dokumentaciju, nitko još točno ne zna koliko je osoba, u najvećem broju slučajeva nehrvatske nacionalosti, prošlo kroz Konačište ratnih zarobljenika Kerestinec, kako se službeno zvao sabirni zatvor-logor i je li u Kerestincu bilo ubijenih osoba. U Kerestincu, bivšoj raketnoj bazi JNA, kojim je kao zapovjednik do konca travnja 1992. upravljao satnik HV-a Stjepan Klarić, a kao stražari-čuvari radili pripadnici neidentificirane postrojbe HV-a, u zoni odgovornosti Zapovjedništva obrane grada Zagreba, odnosno Operativne zone Zagreb, događala su se stalna maltretiranja, mučenja, torture, ozljeđivanja, sakaćenja, moguća usmrćivanja ratnih zarobljenika, pripadnika bivše JNA, srpskih dobrovoljaca u paravojnim postrojbama, zarobljenih civila. Ali, i silovanja i ozljeđivanja žena srpske nacionalnosti, u posebnom ženskom odjelu kerestinečkog logora.Nacional prvi objavljuje dokumente i saznanja koja potvrđuju postojanje i počinjenja niza teških kaznenih djela i ratnog zločina u Kerestincu, ali i svjedočenje prvog logoraša Kerestinca, Hrvata Dobroslava Gračanina, bivšeg majora JNA, profesora Tehničke vojne akademije Ivan Gošnjak iz Zagreba, koji je u Kerestinec prebačen iz vojnog zatvora u Gajevoj ulici u Zagrebu, u noći 12./13. siječnja 1992. Gračanin je preživio strašne torture u Kerestincu, 80-postotni je invalid, a nakon jedanaest mjeseci logorovanja oslobođen je bilo kakve odgovornosti rješenjem Vojnog suda u Zagrebu. Od 1994. živi u Nizozemskoj, državljanin je RH i Kraljevine Nizozemske. S takvim se tretmanom prema ratnim vojnim zarobljenicima započelo u samom središtu Zagreba u Gajevoj ulici, u prostorijama bivšeg Vojnog suda i vojnog zatvora, početkom rujna 1991., u kojima je zapovjednik bio satnik Stjepan Klarić, isti čovjek koji je postavljen za zapovjednika Kerestinca.

Nacional