Alergije – omraženi vjesnici proljeća   
   
Sve je više ljudi, a posebno djece alergično na niz najrazličitijih tvari koje se nalaze u hrani, prirodi, lijekovima, ali i kozmetičkim preparatima. Prema posljednjim istraživanjima, najugroženije su osobe oslabljenog imuniteta, ljudi pod stresom i djeca. Alergije se obično javljaju u proljeće, kada je u zraku sve više alergena   
   
   
U Hrvatskoj je oko 30% populacije alergično na neki poznati alergen, od čega je 25% mladih   
   
   
Alergija je prekomjerna reakcija obrambenoga sustava na inače neškodljive tvari. U kontaktima s njima obrambeni se sustav poremeti i dolazi do nepotrebnog i prekomjernog stvaranja protutijela.

Uzročnici, tvari koje izazivaju alergiju, tj. alergeni, vrebaju na svakom koraku, u kući i izvan nje, a to su uglavnom plijesan, grinje iz kućne prašine, dlake kućnih ljubimaca, pelud trava i drveća, razni prehrambeni sastojci. Alergije mogu izazivati i lijekovi te kozmetički proizvodi i sredstva za čišćenje. Do alergijske reakcije dolazi kada se alergeni vežu na protutijela, nakon čega se oslobađaju tzv. medijatori upale i izazivaju alergijske simptome.


   
   
   
   Akupunktura i slične alternativne metode mogu biti samo pomoć u liječenju      
   
   
   
Mnoga novija istraživanja ukazuju na genetsku sklonost alergijama, a pojašnjenje ove postavke potražili smo u zagrebačkoj Poliklinici za bolesti dišnog sustava Črnomerec. Dr. med. spec. za plućne bolesti i tuberkulozu Alma Rožman kaže kako genetska sklonost alergiji ili atopiji postoji i javlja se u određenim obiteljima u pojedinim naraštajima.

Tako majke svoju sklonost alergiji prenose na sinove. Ako je jedan roditelj alergičar, alergijski rizik kod djece je 30 posto, a ako su oba roditelja alergičari, alergijski rizik kod djece je 80 posto. Psihološki se utjecaj na pojavu alergije, pogotovo stres, povezuje samo kao okidač simptoma kod alergične osobe.

Alergije dišnog sustava dijelimo na trajne (uzročnici su im plijesan, grinje ili dlaka kućnih ljubimaca) i sezonske (uzrokuju ih razne peludi).

Peludna groznica

S početkom proljeća pojavljuje se sezonski alergijski rinitis (hunjavica). To je bolest gornjih dišnih putova koju uzrokuje pelud drveća, trava i korova. Peludna se groznica javlja najčešće u proljeće, u vrijeme cvjetanja biljaka i stabala. Njezini najčešći simptomi su začepljenost nosa s iscjetkom, svrbež, kihanje, a popratno dolazi i do crvenila očiju. Simptomi alergije na pelud znaju trajati nekoliko tjedana ili nekoliko mjeseci, uslijed čega je iscjedak iz nosa rijedak i bistar, a ponekad je popraćen i suhim kašljem.

Dr. Alma Rožman naglašava kako su, kada je riječ o sezonskoj alergiji, pelud trava, pelud breze i ambrozije najčešći alergeni u kontinentalnom pojasu Hrvatske, dok su za primorski pojas karakteristični pelud crnog bora, čempresa, masline i korova crkvine. Osobe osjetljive na pelud trebale bi znati kako je koncentracija peludi veća ujutro, za sunčanih i vjetrovitih dana, dok je na početku i na kraju sezone cvjetanja te za vlažnih i kišovitih dana koncentracija peludi znatno niža.


   
Ukoliko sumnjate da ste alergični trebali biste se podvrgnuti alergotestu    

Što se udjela određenih alergena na alergijske reakcije tiče, rezultati alergoloških testiranja u Poliklinici za bolesti dišnog sustava Črnomerec u zadnjih nekoliko godina ukazuju kako u Hrvatskoj grinja sudjeluje s 15 posto pozitivnih nalaza, zatim ambrozija s 13 posto pozitivnih nalaza, dok su trave prisutne s 21 posto pozitivnih nalaza.

Što poduzeti ako sumnjamo da smo alergični?

Ako se pojavi hunjavica, svrbež nosa ili očiju, suhi kašalj, a da nisu popraćeni povišenom temperaturom, treba pomisliti na alergiju, pogotovo ako su simptomi vezani uz sezonu cvatnje od ranog proljeća do kasnog ljeta. Međutim isti simptomi mogu biti prisutni samo u jesensko-zimskom periodu kada je koncentracija grinje u kućnim uvjetima povećana, radi povoljnih uvjeta za njezino razmnožavanje, temperatura od 20 do 30 Celzijevih stupnjeva i relativna vlaga od 65 do 80 posto.

Osnovna pretraga je alergološko testiranje na inhalacijske alergene, međutim, ako se sumnja na alergiju na hranu, potrebno je učiniti i testiranje na nutritivne alergene. Nakon ovog testa potrebno je utvrditi stupanj imunološkog odgovora ili ukupnu količinu imunoglobulina E (IgE) odgovornog za atopijsku konstituciju te ukupnu količinu specifičnih protutijela na pojedine alergene (RAST). Ako osoba ima i respiratorne simptome, treba konzultirati specijalista za plućne bolesti.

Prehrambene navike alergičnih osoba

One se mijenjaju samo u slučaju da se utvrdi alergija na neki od nutritivnih alergena, od kojih su najčešći mliječni proizvodi, sirevi, jaja, riba, soja, mahunarke, jagode, kivi, kikiriki, čokolada, orasi, neke vrste brašna te neki začini i konzervansi. Svakako je bitno izbjegavati unos prehrambenih proizvoda na koje je utvrđena alergija. Može se razviti kožna alergijska reakcija s urtikarijom, zatim probavne smetnje u vidu proljeva, oteklina usnica, kapaka uz neugodan osjećaj gušenja zbog otekline sluznice grkljana.

Reakcije na namirnice imaju drukčije simptome, a to su svrbež u ustima i ždrijelu, mučnina, grčevi u trbuhu, proljev, pa i povraćanje. Prve reakcije javljaju se u prvoj godini života, ali i kasnije u životu, i to nekoliko minuta, pa i nekoliko sati nakon uzimanja hrane na koju je osoba alergična, dok kod osjetljivih osoba sam miris hrane može izazvati alergijsku reakciju.


   
Osobe alergične na pelud odjeću i posteljinu ne bi smjele sušiti i zračiti van kuće   

Postoji i veza između alergije na peludi i na pojedine prehrambene proizvode. Povezuje se alergija na pelud breze s alergijom na jabuku, lješnjak, mrkvu, krumpir, kivi, celer, trešnju, krušku. Alergija na pelud ambrozije s alergijom na dinju, bananu, lubenicu.

Liječenje alergije

Dr. Alma Rožman kaže da alergije nisu izlječive, nego postoje periodi u životu osobe kada alergijski simptomi nestanu ili se smanje. To je obično vrijeme puberteta, što dosad nije točno objašnjeno.

Liječenje alergije mora biti usmjereno na liječenje imunološke upale, što doprinosi smanjenju ili potpunom nestanku simptoma. Ako se radi o sezonskoj alergiji, liječi se tijekom određene sezone, a ako je alergija cjelogodišnja, liječi se kontinuirano. Liječenje se mora provoditi pod kontrolom liječnika i bolesnik nikad ne bi trebao sam prekidati liječenje. Akupunktura i slične alternativne metode mogu biti samo pomoć u liječenju.



Dodatne mjere opreza za osobe osjetljive na pelud:

- prozore prostora u kojem borave držati zatvorene
- vrijeme provoditi na mjestima gdje nema ambrozije
- radove van kuće obavljati neposredno nakon kiše, kasno poslijepodne ili predvečer (koncentracija peludi je najmanja)
- izbjegavati izlazak iz kuće u razdoblju od pet sati ujutro do deset sati prijepodne, kada je najveća koncentracija
- izbjegavati izlazak za vjetrovitih dana
- izbjegavati sušenje i zračenje odjeće, posteljine i prekrivača na otvorenom.


   
Ivna Bobanac
srijeda, 06.04.2005.

Ja u avgustu proklinjem de se culo i ne culo mrzim alergiju