Albert Einstein - fizičar, zagovaratelj mira, vegetarijanac

Autor teksta: Davorin Zorko, prof. E-Mail: davorin.zorko@zg.htnet.hr

Kao što je poznato, ova 2005. godina u cijelome svijetu obilježava se kao godina fizike.

Cilj je globalno popularizirati fiziku kao znanost, te utjecaj fizikalnih otkrića na poimanje svega što nas okružuje.

Povod - 100 godišnjica publiciranja jedne od osnovnih zakonitosti u prirodi o istovjetnosti mase i energije (E = mc2), koju je 1905. godine obznanio Albert Einstein.

Albert Einstein općenito se smatra najutjecajnijim znanstvenikom moderne epohe.

Otkrio je niz osnovnih zakona prirode. Već spomenutu istovjetnost mase i energije, zatim brzinu svjetlosti kao maksimalnu brzinu, dilataciju vremena i prostora, kvantnu (korpuskularnu) prirodu svjetlosti, te tzv. načelo ekvivalencije - osnovu opće teorije relativnosti.

Albert Einstein bio je i čovjek izuzetno širokih koncepcija, slobodouman, slobodoljubiv i dosljedan pacifist, koji se uvijek zalagao za pravdu i mir.

Tako je npr. na početku prvoga svjetskog rata, kao već poznati i priznati znanstvenik, odbio potpisati deklaraciju njemačkih učenjaka koji su se složili sa stupanjem Njemačke u rat.

Tijekom drugoga svjetskog rata upozoravao je na razornost atomske bombe i zalagao se protiv primjene toga oružja do kraja svoga zivota.

Albert Einstein samoinicijativno je izbacio meso iz svoje prehrane, te je zagovarao vegetarijanstvo zbog moralnih razloga.

Uostalom, isto je učinila i plejada onih kojima se zapadna civilizacija ponajviše diči: Sokrat, Platon, Pitagora, Hipokrat, Ovidije, Seneka, Horacije, sv. Franjo Asiski, Leonardo da Vinči, Isaac Newton, Jean Jacques Rousseau, Voltaire, Friedrich Nietzsche, Charles Darwin, Nikola Tesla, Thomas Edison, Lav N. Tolstoj, Emile Zola, George B. Shaw, Isaac B. Singer, Milan Kundera, držali su da je jedenje mesa nemoralno i sasvim nepotrebno.

I slijedeće Einsteinove riječi svjedoče o dubini njegovog uvida:

“Vegetarijanski način života mogao bi krajnje pozitivno utjecati na sudbinu čovječanstva, čisto fizičkim djelovanjem na temperament ljudi.”
“Ništa neće toliko pomoći ljudskome zdravlju niti povećati izglede za opstanak života na Zemlji kao prijelaz na vegetarijansku prehranu.”
“Naš zadatak mora biti da se oslobodimo … širenjem kruga suosjećanja na sva živa bića i svu prirodu i njenu ljepotu.”

Einsteinovo je glavno djelo tzv. teorija relativnosti (1916.), koju je neprekidno usavršavao tijekom cijeloga zivota. Autor je koncepta “jedinstvenoga polja” (Unified Field Theory, 1929.), kojim je kao prvi u zapadnoj tradiciji pokušao objediniti gravitaciju, elektromagnetizam i procese u atomskoj jezgri u jedinstveni sustav.

U novije doba pokazuje se da je jedinstveno polje ne samo temeljna poveznica svih zakona prirode, nego i osnova iz koje izviru svi fenomeni svijesti.

Ključno je pri tome da je jedinstveno polje dostupno neposrednom ljudskom iskustvu, te da je djelujući s te temeljne razine moguće posljedično utjecati na sve očitovane razine kreacije.

Metaforički govoreći, zalijevajući korijen obogaćuju se ujedno i stabljika, grane,listovi, …

Prema tome, sada - 2005. godine, 100 godina nakon publiciranja jedne od osnovnih zakonitosti u prirodi po kojoj su materija i energija istovjetni, te 50 godina nakon Einsteinove smrti, svjedočimo približavanju moderne znanosti i “duhovnosti”, i ogromnim mogućnostima pozitivnih promjena koje iz toga proizlaze.

Einstein, velikan fizike i moderne znanosti kao i svi istinski velikani, bio je poštovatelj života u svim oblicima.

Zagovaratelj mira kao preduvjeta svake kreativnosti.

U svijetu bremenitom problemima, Einstein je upozorio: “Ni jedan problem nije moguće riješiti u istoj svijesti koja ga je stvorila”.

Probudimo, dakle, vlastitu savjest!