Afrički slon

Geografski doseg Afričke slonove su povijesno nalazili na područjima između Sahare i juga Afričkog kontinenta i na područjima od zapadne obale Afrike(Atlantski ocean) pa sve do istočne obale(Indijski ocean). Trenutačno je njihova populacija limitirana na nekoliko nacionalnih parkova i fondova u južnoj Africi zbog krivolova i uništavanja staništa. Njihovo endemsko područje je Etiopijska regija(vidi sliku)

Staništa Staništa okupirana od strane Afričkih slonova variraju iz razloga što oni mogu preživjeti duge vremenske periode bez vode, znači oni okupiraju pustinje, šume, savane, riječne doline i močvare.

Uloge u ekosustavu Jako malo vrsta može prilagoditi svoj vlastiti okoliš kao što to slonovi mogu. Oni demoliraju grmove, izvlače drva do korijenja i gomilaju blato koje može dovesti do erozije. Ovo uništenje također pretvara šumovita područja u travnjake koji su potrebni životinjama koje pasu. Slonovi stvaraju vodene jame kopanjem u suhim koritima rijeke. Oblažu se s blatom s rubova vodenih izvora kako bi se zaštitili od sunca i parazita i tako stvaraju veće vodene jame. Oni mogu stvoriti i povećati špilje u potrazi za slanom hranom. Te špilje su korištene kao sklonište za mnogo različitih vrsta. Kada slonovi hodaju oni uskomešaju insekte za ptice koji ih jedu i lako šire sjeme koje prolazi kroz njihov sustav neprobavljeno. Afrička jajasta biljka(Solanum aethiopicum) raste samo nakon što prođe kroz njihov sustav i bude ognojena slonovskom balegom. Fizički opis Afrički slon je najteža životinja u skupini onih koje obitavaju na kopnu i druga najviša u životinjskom carstvu. Njihova težina varira od 3600 do 6000 kilograma, prosječna težina je 4540 kilograma. Afrički slonovi su seksualno dimorfne životinje. Mužjaci su veći od ženki. Visina mužjaka dostiže 3.75 metara, dok visina ženki iznosi oko 3 metra. Imaju ogromne uši, njihova poprečna dužina iznosi oko 120-125 centimetara. Imaju unikatan nos, surlu, koja se proteže od gornje usne, surla nema koštane konstrukcije. Surla je obično duga 150 centimetara i teška oko 135 kilograma. Očnjaci su im razvijeni u kljove duge oko 245-250 centimetara koje mogu zajedno težiti i do 120 kilograma. Jedini preostali zubi koje imaju su četiri kutnjaka koji se zamjenjuju tri puta kroz njihov životni vijek nakon što se istroše. Afrički slonovi imaju tamno sivu kožu koja je prekrivena s crnim dlakama koje se iznose kroz godine. Zbog toga su odrasli većinom bez dlaka. Debljina njihove kože varira od 2 pa do 4 centimetara, ali ipak ju muhe, komarci i paraziti mogu probiti. Trenutačno su poznate dvije podvrste koje se razlikuju u geografskoj lokaciji, dužini kljova i težini. Šumski slonovi to jest Loxodonta africana cyclotis, obično prebivaju u kišnim šumama. Imaju tanje kljove, manji su i lakši od savansko-pustinjskih slonova iliti Loxodonta africana africana koje obično možemo naći na travnjacima

Dugovječnost Slonovi imaju jedan od najdužih životnih vijekova ako ih uspoređujemo sa sisavcima – oko sedamdeset godina. Njihova starost može biti određena uspoređujući visinu ili dužinu kljova s vodećom ženkom krda(matrijarh). Tu su i kompliciranije metode kao što je mjerenje mase očne leće slona koji je nedavno umro. Njihove uši se savijaju prema tijelu tijekom starenja. Također mogu oboliti od artritisa, tuberkuloze ili krvnih bolesti kao što je septicemea (otrovanje krvi). Slučajna smrt može nastupiti ako slon padne niz brijeg ili ako izgubi borbu s drugim slonom. Smrt izazvana krivolovom premašuje bilo kakve prirodne ili slučajne razloge smrti kod slonova. Ponašanje Afrički slonovi putuju danom ili noću u neteritorijalnim krdima koja mogu dostići i brojku od 200 slonova, čak i tisuću tijekom kiša. Njihovo društvo je bazirano na socijalnoj matrijarhijskoj zajednici. Matrijarh je najstarija ženka koja vodi klan koji se obično sastoji od 9 pa do 11 slonova. Samo bliske ženke i njihovo potomstvo su dio ovog krda zato što mužjaci putuju sami jednom kada postanu zreli. Dobro krda ovisi o vodstvu matrijarha. Ona odlučuje kada se odmaraju, kupaju, jedu ili piju. Kako matrijarh počinje biti ograničena starenjem, oko 50-60 godine, slijedeća najstarija je zamjenjuje i ona biva ili napuštena ili sama odlazi. Ženke u krdu vježbaju majčinstvo tako što bivaju zamjenske majke malunčadi drugih slonica. Dok odrasli spavaju, ove pomoćnice moraju zaštiti bebe i vratiti ih ako odlutaju predaleko. Mužjaci, doduše, ostavljaju krdo kada dostignu zrelost i putuju sami ili u krdu neženja. Oko dvadeset i pete godine se počinju natjecati za ženke. Slonovi prikazuju dominantnost dizanjem glave, surle i ušiju. Također udaraju ušima, tresu glave, tutnjaju i rade zvukove slične trubi. Podčinjenost prikazuju ravnanjem ušiju, spuštanjem glave, kolebanjem i trljanjem očiju. Afrički slonovi su tipično aktivni tijekom dana, ali krda u područjima visoke ljudske aktivnosti često postaju primarno noćne životinje.

Hranidbene navike Slonovi jedu vegetaciju kao što je lišće, korijenje, kora drveta, trava i voće. Svaki dan oni mogu konzumirati od 100 do 300 kilograma hrane, i popiti i do 190 litara vode. Tijekom kišnih sezona slonovi jedu travu i bilje slično papirusu(Cyperus papyrus) i mačje repove(Typha augustifolia). Tijekom suhih sezona u savani jedu lišće skupljeno sa trnovitih drva i grmlja. Močvare su zadnje boravište za hranu zbog toga što močvarna vegetacija sadrži malo hranjivih tvari. Doduše, umirući slonovi su često nađeni u ovim područjima zbog toga što je ova vegetacija mekša, a starijim slonovima često nedostaju zubi.

Predatori

Veličina odraslih slonova ostavlja ih neranjivim od strane divljih životinja. Krivolovci su jedini predatori odraslih slonova, ali mladunčad je podložna tome da bude zgrabljena od strane lavova ili hijena. Ako osijete predatora blizu, najveći slonovi instiktivno okupljaju mladunčad na hrpu oko matrijarha. Zatim formiraju krugove oko skupine koja stvori zaštitne slojeve koje je nemoguće za predatore da probiju. U skupinu predatora u odnosu na slonove spadaju lavovi, hijene, a osobito ljudi.

Reprodukcija Slonovi nemaju specifičnu sezonu parenja. Tijekom kišnih sezona reprodukcijska stopa je viša dok sušni ili prometni uvjeti rezultiraju u nižoj reprodukcijskoj stopi. Nakon trudnoće koja traje 22 mjeseca, jedno mladunče je rođeno i teži oko 120 do 130 kilograma, dvoje mladunčadi je rijetkost. Kratko vrijeme nakon rođenja, ono je već sposobno instiktivno pratiti svoju majku. Ženke se porađaju svake četiri do devet godina. Starija mladunčad se odvikavaju od majke par mjeseci prije nego što se slijedeće rodi. Seksualna zrelost je dostignuta između 10 i 12 godina. Ekonomska važnost za ljude: Pozitivna Ljudi su prethodno profitirali od bjelokosti koja je bila upotrebljavana za nakit, skulpture, klavire i oruđa. Njihova koža je ponekad bila upotrebljavana za odjeću i pokrivače, a lokalni ljudi su jeli njihovo meso. Ekoturističke aktivnosti su omogućile da se Afrički slonovi vide u divljini I upravo to omogućuje značajne izvore prihoda za neke regionalne ekonomije u Africi. Ekonomska važnost za ljude: Negativna Lutanje u potrazi za hranom koje ponekad rezultira uništenjem usjeva i oštećivanjem sela. Status očuvanja Akt o očuvanju Afričkog slona iz 1988 godine je u punom utjecaju danas i zabranjuje bilo kakvo trgovanje slonovačom. Status vrste na CITES-ovoj listi je pomaknuta na #1, to jest prije je bila kontrolirana količina trgovanja bjelokošću, a sada je potpuno zabranjena. Iako neki programi očuvanja nude nagrade, ljudi su učinili pomake kako bi očuvali slonove i živjeli zajedno s njima bez ikakve novčane nagrade. Postrojenja za očuvanje postoje u Africi, a društva koja ih podupiru postoje diljem svijeta u Kamerunu, Engleskoj, Njemačkoj, Keniji, Nizozemskoj, Šri Lanki, Južnoafričkoj republici, Zimbabveu, Švedskoj, Tanzaniji, Tajlandu i u Sjedinjenim Američkim Državama. Neki parkovi i druga područja koja bivaju naseljavana ljudima sve više i više, moraju kontrolirati broj slonova takozvanim kontroliranim ubijanjem ili raspodijelivanjem.

Izvor: Wikipedia