Smrt rađa život   
   
Terrestrial Planet Finder – umjetnički koncept   
Novi proračuni sugeriraju da bi astronomi koji traže moguća mjesta za život trebali gledati oko umirućih zvijezda, jer starenjem zvijezde postaju sve toplije i oko njih se šire područja pogodna za život.    

Astronomi misle da se najbolji okoliš za razvoj života oko bilo koje zvijezde nalazi u tzv. naseljivim zonama, područjima u kojima su površinske temperature planeta dovoljno visoke da bi se na njima mogla zadržati tekuća voda.

Prethodne studije pokazale su da se taj pojas širi kako zvijezda stari, zagrijava se i kako raste njen radijus.

Sada su trojica astronoma iz Francuske i SAD-a proračunala koliko dugo te nastanjive zone traju na različitim udaljenostima od zvijezde. Oni su to usporedili s vremenom koje je bilo potrebno da se život pojavi na Zemlji (oko 700 milijuna godina), kako bi provjerili može li taj "toplinski val" pokrenuti život na nekoć zaleđenim planetima.

Oni su otkrili da sve zvijezde nalik Suncu prolaze kroz tri faze koje mogu pokrenuti život. Prva traje oko 10 milijardi godina, tijekom kojih zvijezda sagorijeva vodik iz svoje jezgre.

Naše Sunce je trenutno u razdoblju koje se naziva "glavna sekvenca", a Zemlja se nalazi unutar "naseljive zone" ove faze. To se područje proteže od Zemljine orbite do blizine Marsa ili 0,95 do 1,37 astronomskih jedinica (1 AJ je udaljenost između Sunca i Zemlje).

Tada, kada zvijezda počne izgarati vodik, u okolnoj ovojnici počinje rasti helijeva jezgra, zvijezda postane sjajnija, poveća se i postane "pod-div". Nastanjive zone narastu i prošire se od 2 do 9 AJ. Unutrašnji rubovi ovog područja ostanu pogodni za život kroz nekoliko milijardi godina, dok vanjski, tamo gdje sada kruži Saturn, ostanu naseljivi kroz nekoliko stotina milijuna godina.

Svjetlost zvijezde nakon toga fluktuira kroz otprilike 20 milijuna godina jer se 'prebacuje' isključivo na izgaranje helija, prije nego postane crveni div i promjer joj naraste na 10 promjera Sunca.

Milijardu godina nakon toga prodručja pogodna za život oko crvenog diva prošire se od 7 do 22 AJ, s vanjskim rubom koji bi ležao iza obrite Urana.

"Tako se planeti koji su trenutno vrlo hladni ili smrznuti mogu zagrijati i postati potencijalna mjesta za razvoj života", kaže William Danchi astrofizičar iz NASA-inog Goddard Space Flight Centera u Greenbeltu. "Analiza pokazuje da je razdoblje tijekom kojih se odvijaju ove faze jako dugačko, dovoljno dugačko da se razvije život."

"Mikroorganizmi mogu biti transportirani (na meteorima) od planeta na kojem život gasne do planeta gdje postoje bolje pogodnosti za ponovni razvoj života", napisali su autori u studiji objavljenoj u časopisu Astrophysical Journal.

Unutar prstena od oko 100 svjetlosnih godina oko Zemlje nalazi se 150 "pod-divova" i crvenih patuljaka te oko 1000 zvijezda u glavnoj sekvenci. Buduća potraga za planetima na kojima se mogao razviti život, kao što je NASA-ina misija Terrestrial Planet Finder (TPF), bit će fokusirane na zvijezde u glavnoj sekvenci.

Ali Danchi i njegovi kolege Bruno Lopez i Jean Schneider iz Francuske tvrde da bi u potragu trebale biti uključene i sve umiruće zvijezde. Udaljenije "naseljive zone" oko tih crvenih divova trebale bi olakšati potragu za planetima jer se njihov odsjaj može razlučiti od sjaja umiruće zvijezde.

"To je vrlo zanimljiva ideja i vjerojatno ćemo trebati proširiti naše obzore u razmišljanju o vrsti zvijezda oko kojih trebamo tražiti život", kaže Wesley Traub, astronom Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian. On će uskoro postati projektni znanstvenik za svemirski teleskop TPF, koji će blokirati svjetlost sa zvijezda veličine Sunca kako bi se mogli snimati njihovi planeti.

On kaže da bi jedna tehnička prepreka u uključivanju planeta oko umirućih divova u misiju TPF-a mogla biti u tome što je pažljivo dizajnirana maska teleskopa zamišljena za puno manje zvijezde od crvenih divova.


IskonInternet   
31.03.2005.