Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 10:26:51
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: 75 godina od otkrića antimaterije  (Pročitano 693 puta)
20. Mar 2008, 09:35:25
Veteran foruma
Krajnje beznadezan


Пустињу краси то што се у њој скрива бунар!!!

Zodijak
Pol Žena
Poruke 12617
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.12
mob
Nokia 
75 godina od otkrića antimaterije

Pre 75 godina, 15. marta 1933. godine, publikovan je rad Karla Andersona «Pozitivni elektron» u časopisu Physical Review. Ovim radom je otkrivena animaterija, a o značaju otkrića govori i činjenica da je Anderson dobio Nobelovu nagradu samo 3 godine kasnije u vremenima kada su u fizici značajna otkrića objavljivana mnogo češće nego jednom godišnje. Pozitron, odnosno pozitivni elektron ili anti-elektron je prva čestica antimaterije koja je ulovljena. Kao čestica, pozitron je identičan elektronu osim što umesto negativnog ima pozitivno naelektrisanje.

Piše: Zoran Petrović

Zaglavlje rada o pozitronima kojim je objavljeno otkriće antimaterije

Svako od nas je čuo za antimateriju. Takođe se zna da u susretu materije i antimaterije u anihilaciji (poništavanju) nestaju iste količine materije i antimaterije i pretvaraju se u energiju: u gama zrake, odnosno svetlost. Većina znanja koje posedujemo je, međutim, potekla od pisaca naučno fantastičnih romana.

Svi smo ponekad maštali o međugalaktičkim kosmičkim brodovima koje brzinom većom od svetlosti pokreće antimaterija. Zabavni su i roboti i androidi (njima samo smisao za humor fali pa da postanu ljudi) sa svojim pozitronskim mozgovima. Logično je da ako naše kompjutere pokreće elektronika i elektronski mozak onda će antičestice pozitroni da omoguće mnogo veću sposobnost razmišljanja i računanja.

U najnovijem romanu «Anđeli i demoni» Dena Brauna (autora "Da Vinčijevog koda") grupa terorista krade iz laboratorije CERN u Švajcarskoj (jedinog mesta na planeti gde antimaterija živi duže od milionitih delova sekunde) dovoljno antimaterije da uništi velike gradove i koristi to da uceni čovečanstvo. A koliko im je to potrebno antimaterije da zaista zaprete čovečanstvu? Da budemo precizni, jedan gram antimaterije (kad bi mogli da je čuvamo u nekom termosu) kada se udruži sa jednim gramom materije oslobodi energiju jednaku jačini dve “male” atomske bombe, poput onih koje su bačene na Hirošimu.

Međutim, na našu žalost, ne postoji rudnik u kome se antimaterija može tek tako iskopati (uh, da nam je to za energiju ne bi bilo nikakvih problema). Antimateriju moramo da proizvodimo, i to tako što sakupljamo čestice koje proizvode neki radioaktivni izotopi. Brzina kojom danas sakupljamo antimateriju u dve velike laboratorije CERN i FERMILAB je takva da bi nam bilo potrebno više milijardi godina da pribavimo taj magiči gram koji je teroristima tako interestantan. To je otprilike taman toliko vremena koliko postoji planeta Zemlja. Dakle, možete se opustiti. Iako kroz naše telo svake sekunde proleti bar poneka čestica antimaterije, mogućnost terorističkog napada antmaterijom ne postoji.

Realnost antimaterije

Postojanje pozitrona je pet godina pre njegovog eksperimentlnog otkrića predvideo Pol Dirak. On je razvio relativistički oblik jednačina kvantne mehanike i kao jedno jako čudno matematičko rešenje ovih jednačina dobio je pozitivni elektron. Zanimljivo je da Pol Anderson u svom radu nigde ne spominje Dirakova predviđanja iako vrlo direktno govori o antimateriji kao da mu je cela priča dobro poznata.

Pozitroni i cela antimaterija su iznikli iz čudne matematike koju bi većina specijalista odbacila kao neprirodnu i do tada nikome nisu padali napamet, ovo je zaista bilo OTKRIĆE. A eksperiment je dokazao da je priroda ponekad čudnovatija od najčudnijih jednačina kojima je naučnici opisuju.

Antiproton, odnosno negativni proton, je otkriven 22 godine kasnije (tu se čak 4 godine čekalo na Nobelovu nagradu). Od ove dve lego kocke antimaterije je 1995. godine načinjen prvi atom antimaterije: anti-vodonik. Mnogo je lakše, još 1951 godine, bilo opaziti pozitronijum, duet koji se sastoji od jednog elektrona i jednog pozitrona koji tako udruženi u nesvakidašnji atom kao da malo zaigraju polku pre nego što nestanu u eksploziji gama zraka. Prošle godine opaženi su čak i molekuli pozitronijuma koji se sastoji od dva atoma pozitronijuma.


Ova mutna fotografija je zapravo otkriće antimaterije

Umesto razmišljanja od letenju brzinom svetlosti i terorističkim napadima naučnike danas interesuju neka druga pitanja. Jedno od tih pitanja je i zašto antimaterije ima ovako malo.

Pri formiranju kosmosa trebalo je da su nastale velike količine materije i antimaterije ali iz razloga koji nije sasvim jasan danas postoji pretežno materija dok antimaterija koju poznajemo nastaje u nuklearnim reakcijama i ima je vrlo malo. Nada da tamo negde postoje antigalaksije, svetovi sačinjeni od antimaterije, je možda jedno od objašnjenja...

Drugo pitanje je kako da primenimo ovo malo antimaterije koja nam stoji na raspolaganju. Za samo 75 godina pozitroni su iz domena kosmičkih zraka i nauke o radioaktivnosti dospeli u svet primena koje su veoma široke s obzirom na jako, jako mali broj pozitrona.

Najbitnija primena pozitrona je svakako u detekciji tumora. U tumorima je pojačan metabolizam pa samim tim i potrošnja određenih šećera. Kada se šećeri obeleže radioaktivnim izotopima i ubrizgaju pacijentu oni će pojuriti na mesto pojačane aktivnosti. Ovako obeleženi šećeri mogu lako da se detektuju jer će emitovani pozitroni anhilirati i emitovati gama zrake. Na ovaj način mogu se pratiti i funkcije mozga i drugih unutrašnjih organa. Pored medicine važna primena pozitrona je u ispitivanju osobina materijala jer pozitroni mogu da prodru duboko u unutrašnjost čak i čvrstih materijala.

Antimaterija u Srbiji

U većini primena pa i u primenama u medicini važno je kako slobodni pozitroni interaguju sa materijom, sa atomima i molekulima gasa i materije oko sebe. U Beogradu je pre kraćeg vremena organizovan mini skup vezan za transport pozitrona kroz gasove uz učešće gostiju iz (Stephen Buckman i Ronald White) Australije i (Joan Marler) SAD. Naši sručnjaci iz Laboratorije za Gasnu elektroniku, u Institutu za fiziku, su se uključili u front istraživanja koji predvode grupe u San Dijegu i u Kamberi u Australiji (gde je prof. Buckman osnovao veliki centar za antimateriju i materiju).

Naši istraživači su omogućili da se podaci o verovatnoćama rasejanja koji se dobijaju u eksperimentima u ova dva centra primene za modelovanje ponašanja pozitrona u gasovima pa i u živoj materiji. Ovakvi proračuni su, u medicini, osnova za procenu kolike doze se mogu uneti u pacijente i gde će se i kako zračenje deponovati. Zajednički rad ovih grupa je pokušaj da se ovakvi proračuni ubuće rade na osnovu detaljnih modernih rezultata atomske fizike i transportne teorije koji su postignuti poslednjih godina u svetu.

Ali nauka je još uvek daleko od toga da odgovori na ključna pitanja o antimateriji. To je priznao i Stiven Bakman na predavanju tokom Festivala nauke u Beogradu gde je na legitimno pitanje kako funkcionišu pozitronski mozgovi odgovorio da nema pojma. Ipak, naučnici su uspeli da od nečega što se smatralo domenom naučne fantastike naprave jednu od najkorisnijih dijagnostičkih tehnika u medicini. Naši naučnici su uključeni u front istraživanja u toj oblasti i nadamo se da će se naći nove ideje za primenu pozitrona.

Da sve dobija pomalo čudan obrt govori i činjenica da su naši stručnjaci baš ovih dana dobili novo izdanje koda od Dena Brauna. Ovaj novi kod je formirao Džonatan Tenison, čukununuk lorda Tenisona, najčuvenijeg Engleskog pesnika. Ipak, ne radi se o Denu Braunu koji je napisao "Da Vinčijev kod", već o doktorantu Denu Braunu koji kod svog mentora Tenisona radi na novoj tehnici opisa osobina elektrona i pozitrona. Ipak, priznaćete da je slučajnost začuđujuća... A da li je slučajnost?

B92
IP sačuvana
social share
         

Ко не  жели да чује плач сиромашних, плакаће и сам, али га нико неће чути.

Ви  сте сви плодови истог стабла. Не поносите се љубављу према својој земљи, радије се поносите  љубављу за цели људски род.

Мудар  човек ништа не сакупља: што више направи  за друге то више има.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Reign in Blood

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 20579
Zastava SRBIJA
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.26
Nisam znao da ima toliko. Inace uredjaji za snimanje mozga rade na tom principu- pretvaranje atoma kiseonika u antimateriju i kad se on anihilira taj bljesak daje odlicnu sliku preseka i rada mozga na primer.
IP sačuvana
social share
 
Pogledaj profil WWW Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Krajnje beznadezan


Fly Baby, fly...

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 11585
Zastava Serbia
OS
Windows 98
Browser
Internet Explorer 6.0
Pa, lepo da su i nasi ukljuceni u ta istrazivanja. Smile Smile Smile
Jednog dana ce i tu doci do proboja u saznanju.
Jestel' videli koliki akcelerator rade na granici Svajcarsjke i Francuske? (mislim da je to odmah pored CERN-a, tako reci na istom mestu - a mozda i gresim? Smile).
Mocna sprava - bice tu svega! Smile
To ne treba da obeshrabruje male, nikad se ne zna. Smile Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 10:26:51
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.087 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.