Najpoznatije urbane legende :: Buvljak ~ Opsta blebetanja ~ Svastara

Najpoznatije urbane legende

Zanimljive priče, a posebno one 'lovačke' i tračevi, šire se poput zaraze. Između 'lovačkih' priča i tračeva postoji kategorija urbanih legendi, koje zvuče jako stvarno, ali nitko zapravo ne može reći da je bio svjedokom u trenutku kad su se dogodile

Nitko točno ne zna kako urbane legende nastaju. Možda su produkt nečije mašte, možda se razviju s vremenom zahvaljujući preuveličavanju ili su jednostavno rezultat 'pokvarenog telefona'. Porijeklo i nije bitno, bitno je da zabavljaju i daju modernu dimenziju usmenoj predaji.

Da smo bili u mogućnosti mjesec dana prikupljati informacije, lista bi vjerojatno izgledala drugačije. Sada se na njoj nalazi deset, više-manje svima poznatih legendi, za koje smatramo da tu spadaju, ali ako vi mislite drugačije, ako ste koju od spomenutih doživjeli, svakako nas obavijestite o tome. Zbog toga što smo ograničeni prostorom izostavili smo mnogo pričica koje najčešće prepričavaju medicinske sestre, a uglavnom idu na račun žena koje traže zamjenu za vibrator.

Imenjaci

Što se dešava kada dva imenjaka zaustave čuvari zakona i reda i kad ih legitimiraju? Ovu priču ne samo da smo čuli sa sto različitih strana, već smo je i pronašli na internetu opisanu kao da se desila u drugoj državi! Legende među mladim ljudima očito ne poznaju granice.

Radi se o tome da policajci na cesti zaustave dva dečka slučajno istog imena (dva Damira naprimjer). Naravno, Damiri imaju različite očeve, a shodno tome i različita prezimena. Jedan od policajaca pak, promatrajući osobne, provjeravajući datume i slično, podigne glavu i spontano upita: 'Dečki, jeste li vi braća?' Da čujemo, kome se to nije desilo?

Petnaestogodišnjakinja, pas i pašteta

Po naslovu ste vjerojatno shvatili o čemu se radi. Djevojku u 'osjetljivim godinama' roditelji odluče iznenaditi i upoznati s popularnim pjevačem u kojeg je već dugo zaljubljena. Po jednoj verziji priče dotični pjevač je Enrique Iglesias, ali budući da je priča postojala i prije 15 godina, možda je u igri bio Axel Rose. Uglavnom, kamere se skupa s pjevačkom zvijezdom sakriju u ormar u djevojčinu sobu čekajući da se vrati kući. Međutim, kad konačno dočekaju taj trenutak, šokirani se nađu oni koji su trebali šokirati.

Djevojka uđe u sobu, skine se, namaže se paštetom i, da ne ulazimo u detalje, tad na scenu stupa pas. Nikad zapravo nije viđena snimka tog događaja, ali svi znaju da se to dogodilo. Kako god bilo, ako je istina, baš nas zanima čiji je izraz na licu odavao veće čuđenje – onaj djevojke ili kamermana?

Zamjena žarulja

O tome koliko je stara ova legenda doista je besmisleno govoriti. Krenula je čini se negdje krajem osamdesetih (stari studenti, ispravite nas), ali još je i danas aktualna. Samo, nitko više ne zna na kojem se fakultetu točno dogodila, na kojoj godini, a ni 'bliski izvori' više ne postoje.

Dakle, student dolazi na ispit. Prostorija je nevelika, on ima tremu, a profesor mrtav hladan podigne pogled i upita koliko žarulja u prostoriji može nabrojati. Student se zbunjen okreće oko sebe i izbroji šest komada. Profesor se ironično nasmije: 'Kolega, pali ste!' i iz ladice izvuče sedmu žarulju. Sljedeći put se pametni student bolje pripremio pa kad ga je profesor iznenadio istim pitanjem, odgovor je bio sedam. Ovaj se opet nasmije govoreći kako ovaj put nema žarulju u ladici. 'Ali zato je ja imam', odgovori student vadeći žarulju iz džepa i pružajući indeks.

Kiosk

Iako ima onih koji kategorički tvrde da se ovaj događaj doista desio, nama je ispričan kao legenda, pa se stoga osjećajte slobodnima izraziti svoje mišljenje. Ponovo su u igri čuvari reda i zakona (bit će ih još do kraja članka), koji očito svakog vikenda neumorno tragaju za pravdom.

Tu večer im je jednostavno bilo dosadno pa su odlučili 'porazgovarati' s nekim klincima koji su sjedili na 'pultu' zatvorenog kioska i pričali. Bahatim stavom dobili su bahate odgovore, dok jednom od policajaca doista nije puknuo film pa je zacrvenjevši se ispalio: 'A je l' i doma tako sjedite na kiosku?' Poštedjet ćemo sveukupno čitateljstvo komentara.

Što španjolske mušice mogu

Premišljali smo se neko vrijeme treba li spomenuti ovu urbanu legendu, ali nakon kratkotrajnog mozganja shvatili smo da se radi o možda najpoznatijoj iz prve polovice devedesetih. Priča započinje ludim tulumom na kojem je dotična gospodična konzumirala španjolske mušice, za koje svi znamo kako djeluju. Zbog njih je u vrlo kratkom vremenskom roku iskoristila nekoliko muškaraca koji su joj se našli pod rukom, ali budući da nitko od njih nije imao sposobnost zadovoljiti njene potrebe, potražila je pomoć na mjenjaču automobila.

Prema ovoj legendi smo izrazito skeptični, ali ako je netko voljan priznati, komentari su uvijek dobrodošli!

Kondomi nisu žetoni

Ova priča, to jest legenda vjerojatno je najdefiniranija i najkonkretnija od svih. Dogodilo se to na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (ili možda na tadašnjem ETF-u) nepoznate, ali ne tako davne godine. Uz svaku kupljenu kartu na jednoj brucošijadi dijeljeni su i kondomi, pakirani u crvene, žute i zelene paketiće. Prva brucošica koja je kupila kartu dobila je sve tri boje, a znatiželjni studenti koji su joj prodali kartu čekali su njenu reakciju. Međutim, ona je mrtva hladna spremila kondome u torbicu, okrenula se i otišla bez ikakvog izraza na licu. Razočaravajuće.

Za nekoliko minuta ipak je iznenadila studente koji su joj prodali kartu. Naime, vratila se na blagajnu, jednako hladna i ozbiljno pitala: 'Dečki, oprostite, čemu služe oni žetoni?'

Nešto se pere, a nešto se lufta

Također fakultetska legenda, jedna od najgorih, koja govori o tome kakvi sve ljudi rade kao profesori. Iako je ispričana kao da se desila na Pravu, Filozofskom, Ekonomiji i PMF-u, i iako nije istinita, ipak svaki put iznova iznenadi.

Profesoru na usmeni ispit došla je studentica obučena u kratku, kratku minicu, a ovaj, očito teroriziran od vlastite supruge koja ne poznaje čipkasto niti razumije riječ dekolte, bez pardona je odmah na vratima spustio studenticu: 'Kolegice, to se pere, to se ne lufta.'

Beskonačnost

Kad smo već u naletu fakultetskih legendi, evo jedne s Prirodoslovno-matematičkog. Također je nepoznato vrijeme radnje, kao i glavne uloge. Uglavnom, student matematike na usmenom ispitu mulja, ne zna točan odgovor, pa između ostalog za neku vrijednost kaže da je beskonačna. Profesor mu vrati indeks i zatraži ga da mu objasni što je to beskonačnost tako da uzme kredu i povuče liniju po ploči.

Student crtom dođe do kraja ploče, profesor mu kaže da slobodno nastavi i tako ovaj dođe do vrata te izađe van s kredom u ruci. Na sljedećom roku, dolazi student sa suprotne strane vrata, vukući kredom crtu po zidu i kaže: 'Evo mene iz beskonačnosti...'

Kultura u slini

Poznato je da studenti na 'prirodnim' fakultetima uz predavanja imaju obavezne vježbe na kojima u praktičnom smislu primjenjuju ono što su u teoriji naučili. Barem bi tako trebalo biti. Na biologiji su tako učili o ljudskim žlijezdama, pa su na praktičnoj nastavi proučavali što sve mogu pronaći u ljudskoj slini.

Poznato je da u ustima uzgajamo bakterije i razna oku nevidljiva bića. Biolozi su na toj godini uzeli bris iz usta i proučavali pod mikroskopom vlastitu slinu. Profesor je rekao da ga pozovu ako uoče neku promjenu. Jedna djevojka iz grupe ponosno je digla ruku i pohvalila se da se u njenoj slini nešto događa, nešto se miče. Profesor je došao do nje i konstatirao da se ipak ne radi o flori i fauni koja njih zanima, nego o muškom sjemenu! To se zove dugačak jezik!

100 maraka u indeksu

Iako priča i legendi s indeksom ima mali milijun, odlučili smo se za jednu staru verziju u kojoj student, koji nije podrijetlom iz Zagreba, a u Zagrebu studira, od obitelji dobiva sto maraka koje pametno sprema u indeks, umjesto u džep ili, ne daj Bože, novčanik. Indeks je njegov mali svijet zbog kojeg se osjeća posebnim.

S tim istim indeksom student dolazi na usmeni ispit. Kao i svaki drugi štreber, prođe sa solidnom četvorkom i pruži profesoru indeks, zaboravivši, naravno, što je unutra. Profesor kao profesor, upiše ocjenu, a novac mrtav hladan spremi u džep. Student, što će drugo, proguta knedlu, pristojno pozdravi i izađe iz prostorije. Drugi put će sigurno ponovo koristiti indeks kao novčanik.

AS
06.03.2005.