10 naj animiranih serija :: Arhiva: Film ~ Pozoriste ~ Televizija

10 naj animiranih serija

Budući da u posljednje vrijeme filmska industrija obiluje animiranim filmovima koji su često više rađeni za odrasle nego za djecu, osjećamo potrebu prisjetiti se svih onih animiranih serija koje su nam nekad svakodnevno ili barem jednom tjedno oduzimale vrijeme


Povijest animacije započinje s ranim danima nijemog filma i do danas se razvila u mnogim pravcima. Lagali bismo kad bismo rekli suprotno, ali popularizaciji je najviše pridonijela američka (bolje rečeno, holivudska) produkcija u kojoj je dugo dominirao Walt Disney, a zatim Hanna-Barbera. Danas je animacija širok pojam i u najmanju vam ruku mora biti hobi želite li nešto znati o tome. Zato smo se odlučili izdvojiti deset općepoznatih i svima prepoznatljivih crtića.

Velik dio tih legendarnih crtića nastao je dok se neki od nas nisu ni rodili, a drugi dio još uvijek doživljava nove serijale i sezone. Kad bismo počeli nabrajati 'dobre crtiće' koji su se unazad tridesetak godina (što je jako malo) prikazivali na televiziji na našim prostorima, popis bi se mogao produžiti na dvadeset, trideset i više animiranih serija, stoga ovo shvatite kao prisilan i subjektivan izbor, a vi mu dodajte što god želite!

'A je to!'

Na našem jeziku – i to je to! Vjerojatno znate da se radi o simpatičnom dvojcu lutaka u dolčevitama s kapicama na glavama koji u svakoj epizodi pred sobom imaju težak zadatak. U početku nisu imali imena. Animirani film koji ih je predstavio gledateljstvu zvao se 'Šeprtlje'. Uvijek, kao da predstavljaju prototipove Murphyjevog zakona, nešto pođe po krivu i nikad im ne uspije ono što su zamislili, ali na kraju su ipak zadovoljni rješenjem.

'Šeprtlje' su nastale 1976. udruženim snagama Lubomira Benesa i Vladimira Jiraneka. Slovačka televizija producirala je 28 epizoda od 1979. do 1985, a sljedećih šest nastalo je u praškom studiju. Pat i Mat postigli su međunarodni uspjeh, a zanimljivo je kako im se u raznim zemljama daju različita imena. Tako su u Njemačkoj naprimjer Peter i Paul, u Brazilu Zeca i Joca, u Nizozemskoj Buurman i Buurman. Njihovo ismijavanje ljudskih slabosti očito je univerzalno.

'Looney Tunes'

Looney Tunes je serija crtanih filmova Warner Brothersa koja je prethodila seriji crtića 'Merrie Melodies', a 'aktivna' je bila od 1930. do 1969. Prva velika crtana zvijezda 'Looneyja' bio je Bosko s djevojkom Honey, a uskoro im se pridružio pas Bruno. Bosko je bio vrlo svestran lik - od prodavača hot doga, preko drvosječe do vojnog pilota. Iako su mnogi poznati likovi nastali prije njega, ovaj crtić mnogi smatraju prekretnicom u povijesti animacije.

U tridesetima su nastali i likovi poput Bugs Bunnyja, Daffy Ducka, Porky Pig, danas još uvijek popularni, a u društvo Looney Tunesa spadaju i Tasmanian Devil (Taz), Speedy Gonzales, Wile E. Coyote, Tweety, Road Runner, Sylvester the cat, Marvin the Martian i drugi. Nakon poduže pauze, početkom devedesetih Looney Tunes su ponudili novije projekte. 1996. nastao je 'Space Jam', kombinacija igranog i animiranog filma u kojem glavnu ulogu igraju Bugs Bunny i Michael Jordan, a 2002. prvi put su prikazani 'Baby Looney Tunes' koji imaju sličnosti s 'Muppet Babies'.



'Simpsoni', a i 'Futurama'

'Simpsoni' su najdulje emitirana televizijska animirana serija u povijesti malih ekrana, sa šesnaest sezona i 349 epizoda, a prvi put su se pojavili 17. prosinca 1989. Satirična serija, koja usprkos dugom 'stažu' nije izgubila na humoru, prvenstveno parodira tipičnu američku obitelj srednje klase. Obitelj Simpson broji pet članova – Homer, debeo otac, ovisan o pivu, kolačima i televiziji, brižna majka Marge, dobra i pametna kućanica, Lisa, savršena kćer, Bart, koji je sve ono što Lisa nije i Maggie, s dudom u ustima. Od istog tvorca dolazi i 'Futurama', u kojoj je s obiteljske idile skočio na bizarnu družinu koju čini Fry, dostavljač pizze, Leela, ženski kiklop i Bender, besmrtni robot. Radnja je smještena tisuću godina od danas, uglavnom u New York.

Osoba koja se krije iza animacija je Matt Groening, a ideje mu je realizirao Fox. Imena likovima u 'Simpsonima' dao je prema svojoj obitelji, otac mu je bio Homer, majka Margaret i imao je dvije sestre – Lisu i Maggie. Za likove 'Futurame' se ne zna po kome su rađeni.

'La Linea'

Možda bi bolje bilo da smo ga odmah nazvali onako kako je nama vjerojatno najpoznatiji – 'Bajum Badum', jednostavan animirani crtić u kojemu ponekad, vrlo rijetko, autor i pripovjedač odaje svoju prisutnost tako što se u kadru pojavi gumica za brisanje ili njegova ruka, otprilike kao Hitchcock. 'La Linea' je talijanski crtić autora Osvalda Cavandolija, a prikazuje čovjeka koji hoda po beskonačnoj liniji. Čovjek je nacrtan u samo jednoj liniji i dio je linije po kojoj hoda. U jednoj epizodi nailazi na prepreke, a pozadina mijenja boje kako on mijenja raspoloženja.



Nastao je 1969. kad je Cavandoli napravio reklamni crtić za tvrtku talijanske kuhinje. Glavni lik, kad se naljuti, obraća se tvorcu, viče na njega dok ovaj ne ispravi grešku, a završava obično u provaliji, odnosno kad u trenutku nepažnje padne preko kraja crte. Glas (na baš artikulirani, ali ipak glas) posudio mu je Carlo Bonomi.

'Tom i Jerry'

Još jedan od mnogih, a možda i najpoznatiji crtić iz Hanna-Barbera produkcije, 'Tom i Jerry' obilježio je odrastanje mnogih. Svaki dan u sedam sati oči su bile prikovane uz male ekrane i pratile nove zgode velike sive mačke demonskih očiju i malog smeđeg miša koji su jurcali po kući lomeći sve živo, vječito u neprijateljskom raspoloženju. Iako je Tom uvijek bio inicijator strke u želji da pojede malog simpatičnog lopova, ipak bismo se uvijek sažalili nad njegovom nesretnom sudbinom. Pa da je barem jednom uspio u naumu!

Rođeni u Hollywoodu, Tom i Jerry su nasmijali nebrojeno mnogo ljudi na cijelom planetu i zaradili dovoljno nagrada da bi im svaka filmska zvijezda mogla biti zavidna, a glumili su u televizijskim serijama, na velikim ekranima, u stripovima itd. Tom i Jerry su veličine u svijetu animacije, za što ne trebaju dodatni dokazi.

'South Park'

Otkako se prvi put pojavio, 'South Park' je zadobio obožavatelje među gotovo svim generacijama. Ipak, tek oni stariji mogu do kraja razumjeti njegov bridak humor za koji su zaslužni tvorci Matt Stone i Trey Parker. Uvodna pjesma ga opisuje kao mjesto na kojem se možete zabaviti, mjesto ljudi bez poroka, svugdje prijateljska lica itd. Međutim, ništa nije savršeno.

Priča prati četvoricu prijatelja – Erica Cartmana, Kylea Broflovskog, Stana Marsha i Kennyja McCormicka, koji žive u tom izmišljenom mjestašcu. Serija je prepuna duboke ironije koja ismijava svaku ljudsku glupost (posebno onu američku), a bavi se temama od vjere, seksa, zakona, siromaštva, znanosti i mnogih drugih. Zbog toga nije ni čudno da su dobili teške kritike konzervativaca koji su se našli uvrijeđenima zbog jezika, ali 'South Park' ne bira predmet poruge, u svakome i svačemu ga pronalazi. Definitivno nije blag niti ima tendenciju da nekog poštedi.

'Dexter's Laboratory'

Genndy Tartakovsky vjerojatno nije ni slutio da će ući u povijest kada je smišljao lik dječaka genijalca po imenu Dexter. TV serijal nastao 1996. godine producirao je studio Hanna-Barbera za TV postaju Cartoon Network. Radnja prati događaje u Dexterovom tajnom laboratoriju, u kojima je, uz Dextera, računalo i mnogo robota, jedan od važnijih likova njegova sestra Dee Dee. Njihov odnos najbolje opisuje popularni Dexterov vapaj 'Dee Dee, noooo, do not press that button!' ili pak pitanje koje mu Dee Dee često postavlja 'Uuuu, what does this button dooo?' Dexter i Dee Dee žive s roditeljima, koji također imaju važnu ulogu u seriji.

'Dexter's Laboratory' odlikuje se jednostavnim ali genijalnim crtežom, minimalističkom a opet uvjerljivom animacijom, jednom od najboljih sinkronizacija ikad i nebrojenim referencama na suvremenu filmsku, pop i tehnološku kulturu. Ljubav koji Genndy Tartakovski gaji prema animeu i japanskoj animaciji vidljiva je gotovo u svakoj epizodi. Iako 'Dexter's Laboratory' na prvu loptu djeluje kao crtić za djecu, on je mnogo, mnogo više od toga.



'Pink Panther'

Najveći kuler među crtanim likovima visok je i mršav, ima ružičastu put i aristokratsko držanje. I uvijek je u pravu. Naravno, riječ je o Pink Pantheru, za kojeg je i njegov 'otac' Friz Freleng rekao da, dok ga je crtao, na umu je imao ni više ni manje nego Caryja Granta i Jamesa Deana. Pink Panther se rodio 1964. u Americi, a uz Friza odgovoran za njegov nastanak je David de Patie, jer je režiser Blake Edwards zamolio Friza da osmisli crtani lik za knjigu snimanja njegove komedije 'The Pink Panther'.

Nakon što je Edwards snimio 'A Shot In The Dark' s Peterom Sellersom, iako je već bio posvuda ružičasti zavodnik, snimljen je niz animiranih serija pod nazivom 'The Inspector'. Poseban i od crtića neraskidiv dio čini i muzika koju je skladao Henry Mancini.

'Stripy'

Stripy je malo prugasto biće velikog nosa kojim poput gumene trube podbada sve oko sebe, da bi na kraju umro od smijeha i smijehom zarazio ostale, pa i gledatelje. Kad gledate Stripyja, ne znate zapravo čemu se smijete, njemu ili komičnoj situaciji, ali vrlo često vas dovede i do suza. Nastao je nedavne 1990. i za to je zaslužan Bruno Bozzetto.

'Stripy' je koncipiran kao šestominutni animirani film u kojem nema dijaloga, čuju se samo zvukovi koji otkrivaju raspoloženje likova - smijeh, nervoza, ljutnja itd. Glavni mu je neprijatelj, za razliku od šarenog Stripyja, nacrtan crno-bijelim prugama, jako je ozbiljan i uvijek posvećen nekom poslu. Stripy to, naravno, svaki put uspije uništiti, ali na kraju opet sve završi urnebesnim smijehom.



'Baltazar'

Jedan od najboljih animiranih filmova Zagrebačke škole crtanog filma, 'Profesor Baltazar' konačno je pronašao mjesto koje zaslužuje – izumitelj je postao zaštitnim znakom Zagreba, a čak je dospio i na poštansku marku. Lik profesora Baltazara prvi se put pojavio 1967. godine u crtanom filmu 'Izumitelj cipela' Zlatka Grgića. Do 1977. nastala su četiri serijala po dvanaest epizoda i crtić se probio na 'tržište'.

Baltazar, koji na prvi pogled djeluje kao ludi izumitelj, zapravo je borac protiv zla i čuvar dobra. On je znanstvenik koji će pronaći rješenje za sve probleme, a u pozadini priče o idiličnom fiktivnom mjestu Baltazar Gradu i njegovim neobičnim stanovnicima uvijek se krije poetska poruka s moralno-filozofskim elementima. To je možda razlog što je Baltazar vjernu publiku našao i u odraslima.

AS
10.04.2005.